Otpad nije smeće

Okončan sukob u Vladi: Dobrović dobio zeleno svjetlo za plan gospodarenja otpadom

Bojana Mrvoš Pavić

Marišćina će raditi punim kapacitetom / foto S. DRECSHSLER

Marišćina će raditi punim kapacitetom / foto S. DRECSHSLER

Riječ je o planu kojim se značajno umanjuje važnost MBO postrojenja za preradu prikupljenog otpada, a u prvi plan stavlja gradnja malih sortirnica i reciklažnih dvorišta, kao i kompostana. 



 Ministar zaštite okoliša i prirode Slaven Dobrović doradio je svoj novi Plan gospodarenja otpadom do 2020. godine te za njega konačno, nakon brojnih peripetija, dobio zeleno svjetlo Ministarstva financija, Ministarstva poljoprivrede, ali i Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova Tomislava Tolušića. Dobrović, kao Mostov ministar i HDZ-ov Tolušić, iako to opovrgavaju, već su neko vrijeme u lošim odnosima, no kako potvrđuju u Dobrovićevom ministarstvu, i iz Tolušićevog su resora dobili odobrenje na prijedlog Plana te bi se on uskoro trebao naći na koordinaciji Vlade, a zatim i, najvjerojatnije krajem kolovoza, na Vladinoj sjednici.


Riječ je o planu kojim se značajno umanjuje važnost MBO postrojenja za preradu prikupljenog otpada, a u prvi plan stavlja gradnja malih sortirnica i reciklažnih dvorišta, kao i kompostana. U Ministarstvu zaštite okoliša smatraju da samo tako može biti ispunjen cilj EU-a prema kojem do 2020. godine polovicu otpada moramo sortirati, što nije slučaj s MBO postrojenjima u koje bi otpad dolazio kao miješani komunalni, tamo se odvajao tek njegov dio, i to lošije kvalitete, a ostatak pretvarao u gorivo. Centri Marišćina i Kaštijun su izgrađeni te će raditi svojim punim kapacitetom, dok bi ostalih planiranih 11 centara trebalo biti sagrađeno sa značajno smanjenim kapacitetima, i do 75 posto. U Dobrovićevom ministarstvu napominju kako su ranije planirani kapaciteti tih centara čak i veći od ukupnih količina otpada koje se proizvode po županijama, što znači da s njima nipošto ne bi mogli zadovoljiti cilj polovice odvojeno prikupljenog otpada. S druge strane, u MBO postrojenjima naglašavaju kako sustav bez njih ne može funkcionirati, jer polovica otpada koja ne može biti sortirana, negdje mora biti zbrinuta.


Dobrovićev plan je prije tri tjedna odbijen kod stavljanja na dnevni red Vlade, prije svega zato što nije imao procjenu fiskalnih učinaka, koja je sad napravljena. I dalje ga ne podržava, međutim, Ministarstvo graditeljstva, zabrinuto zbog činjenice da će uvrštavanje sortirnica i drugih, ukupno 90-tak malih postrojenja za reciklažu i kompostiranje te sortiranje otpada, usporiti izradu lokalnih prostornih planova. Bude li se smanjivalo kapacitete MBO postrojenja, i to će morati biti mijenjano u prostornim planovima. Čak i ako Dobrovićev plan krene u primjenu, vrlo je neizvjesno da će njime u zadanom roku biti ostvaren plan sortiranja polovice otpada. Sad ga odvajamo tek 17 posto.