Razne naknade čine i do 80 posto konačne cijene proizvoda u trgovinama / Foto Sergej Drechsler
Za proizvođače su, pored neopravdanih nameta koje plaćaju trgovačkim lancima, i koji poskupljuju proizvod za krajnjeg potrošača, najveći problem dampinške cijene inozemnih proizvoda
ZAGREB – Ministarstvo poljoprivrede je pri kraju izrade nacrta Zakona o zabrani nepoštenih trgovinskih uvjeta u lancu opskrbe hranom, kojim će država prvi put, i nakon mnogobrojnih njihovih apela, proizvođače hrane zaštititi od strahovlade velikih trgovaca.
Razne naknade odnosno rabati koje im trgovci neopravdano naplaćuju čine i do 80 posto konačne cijene proizvoda u trgovinama, jer proizvođači trgovcima moraju plaćati, između ostalog, dolazak na police, ostanak na njima, položaj na tim policama, ali i, primjerice, naknadu za slučaj krađe proizvoda, kao i naknadu za kasnije zbrinjavanje neprodane robe kojoj je istekao rok trajanja.
Iako svi proizvodi dolaskom na trgovačke police postaju vlasništvo trgovine, proizvođač je taj koji trgovcu pokriva sav rizik, što ubuduće država planira spriječiti. Upravo je to namjera novog zakona, koji će propisati odgovornost svih u lancu od polja do stola te trgovce onemogućiti da i dalje ucjenjuju proizvođače.
»Preambiciozno i nedorečeno«
»Ucijenjeni smo na više načina. Iako je trgovac vlasnik robe koju od nas kupi, mi smo ti koji mu plaćamo naknadu za slučaj krađe naših proizvoda, ali ne naknadu samo za naše proizvode, već naknadu koja se izračunava kao postotak na ukupan promet trgovca!« navode nam, uz uvjet anonimnosti, neki od hrvatskih proizvođača hrane, dodajući kako je kod svih trgovačkih lanaca jednako, odnosno da se svi jednako bahato ponašaju prema njima.
Proizvođači trgovcima plaćaju tako i naknadu za zbrinjavanje neprodanih proizvoda kojima je prošao rok trajanja, no nikad ne doznaju jesu li ti proizvodi doista uništeni, koliko njih, gdje i kako. Drugim riječim, što god da trgovcima plate, plate »na slijepo«.
Da će se zakon pozabaviti dampinškim cijenama, potvrdio je i pomoćnik ministra poljoprivrede Krunoslav Karalić. Tržište će se urediti, kazao je, na način kakav već ima dvadesetak članica EU-a, s krajnjim efektom povoljnijeg položaja hrvatskih proizvođača hrane. Kako je kazao, osnovni cilj zakona je spriječiti zloporabu dominantne pozicije u pregovaračkim odnosima u lancu opskrbe hranom i uspostaviti pravedne trgovačke odnose.
»Kroz zakon također želimo sankcionirati neopravdano nametanje i prebacivanje troškova jedne strane u lancu na drugu, ali i sankcionirati neopravdani raskid ugovora u tom lancu, kao i neopravdane naknade za pojedine nepostojeće usluge«, ističe Karalić.
Agrokor ima nekoliko svojih energana u kojima kao sirovinu, između ostalog, koristi i prehrambene proizvode kojima je istekao rok trajanja te otpatke hrane. Na pitanje naplaćuje li Konzum proizvođačima naknadu za zbrinjavanje proizvoda kojima je istekao rok trajanja, a zatim je kao sirovinu koristi u svojim energanama, izvršni direktor Agrokora za poljoprivredu Goran Pajnić našem listu nije odgovorio, kao ni na pitanje naplaćuje li Konzum proizvođačima namete poput naknade za ukradenu robu u trgovinama.
Na nacrt zakona kojim bi ubuduće takvo ponašanje trgovaca bilo onemogućeno, Pajnić se osvrnuo samo kao predsjednik HUP-Udruge prehrambene industrije i poljoprivrede, navodeći da je zakon »postavljen preambiciozno, nedorečen je, u nekim dijelovima i pravno neodrživ i kao takav sigurno neće biti od pomoći domaćim proizvođačima«.
Bolja povezanost
»HUP se apsolutno zalaže za uređenje tržišnih i uvjeta poslovanja svih subjekata u lancu proizvodnje hrane i trgovine, ali na način koji je održiv za obje strane, i koji će doista pomoći domaćim proizvodima da budu konkurentniji. Smatramo da ovim prijedlogom zakona, niti uz ozbiljne dorade, bez prethodnog rješavanja temeljnih pitanja domaće proizvodnje to nije moguće napraviti«, komentira Pajnić. Treba riješiti, kaže, strukturu domaće proizvodnje, tako da se proizvođači u dobavnom lancu bolje povežu s trgovcima.
Za proizvođače su, pored besmislenih, neopravdanih nameta koje plaćaju trgovačkim lancima, i koji značajno poskupljuju proizvod za krajnjeg potrošača, najveći problem ipak dampinške cijene inozemnih proizvoda u trgovinama. Puno robe se, navode, prodaje ispod nabavne odnosno proizvodne cijene, zbog čega će proizvođači inzistirati na tome da uz zakon ide i pravilnik koji će propisati da prodajna cijena ne može biti manja od nabavne.
Ovako, prodajom primjerice mlijeka po cijeni od samo par kuna, a tako i drugih proizvoda, kažu domaći proizvođači, direktno se, osim domaće proizvodnje, oštećuje i država naplatom manjeg PDV-a i ostalih davanja. Samim zakonom, dodaju proizvođači, trgovce bi pak trebalo natjerati da jasno i transparentno u ugovorima i na fakturama s proizvođačima navode sve naknade koje im proizvođači plaćaju.
