Dugina karta

Od pozitivnog primjera do problematične zemlje; Hrvatska sve više nazaduje po pitanju LGBT prava

Tihomir Ponoš

Foto: D. KOVAČEVIĆ

Foto: D. KOVAČEVIĆ

U prigovore se ubraja to što državna odvjetništva i sudovi sporo i neučinkovito rješavaju slučajeve govora mržnje



ZAGREB – Hrvatska je na duginoj karti organizcije ILGA Europe, krovne organizacije više od 600 organizacija i udruga, kojoj su u fokusu prava pripadnika LGBT zajednice, u četiri godine pala s petog na 16. mjesto u Europi.


Znakovito je i to što je u Hrvatskoj postotak kojim se ocjenjuje svaka pojedina država pao s visokih 71 posto 2015. godine na 47 posto u nedavno objavljenom izvještaju. Hrvatska je i lani bila 16., ali s četiri postotna poena boljim rezultatom. Prije četiri godine ispred Hrvatske bile su samo Velika Britanija, Belgija, Malta i Švedska. Sada su ispred nje sve nordijske zemlje, Španjolska, Portugal, Njemačka, Austrija, Luksemburg, Grčka i druge zemlje.


Prije pet godina veliki zamah Hrvatskoj na toj ljestvici dao je Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola i početak njegove primjene. U svom tadašnjem izvješću ILGA je tu činjenicu posebno apostrofirala. Nedavno objavljeno izvješće ne bilježi takve skokovite pomake, iako se navodi ratifikacija Istanbulske konvencije, ali zato bilježi trend postepenog nazadovanja koji je započeo nakon 2015. godine.




U prigovore se ubraja to što državna odvjetništva i sudovi sporo i neučinkovito rješavaju slučajeve govora mržnje.


Kao problem ILGA Europe navodi i to što je i prošle godine nastavljen trend isključivanja istospolnih partnera iz novousvojenih zakona, a što je protivno Zakonu o životnom partnerstvu.


Naveden je primjer Zakona o udomiteljstvu kojim je onemogućeno istospolnim partnerima da udomljuju djecu, a »što je izravno kršenje Zakona o životnom partnerstvu koji jamči jednaka prava istospolnim partnerima kada je riječ o udomiteljstvu«.


Hrvatskih 47 posto je još uvijek iznad prosjeka Europe koji je 38 posto, ali ispod prosjeka EU koji je 48 posto.


Obiteljska prava su u slučaju Hrvatske najlošije ocijenjena i u tom području Hrvatska je 28 posto, 33 posto je dobila u pitanju azila, u jednakosti i nediskriminaciji 56 posto, a od šest parametara maksimalnih sto posto je ostvareno u civilnom društvu.


Programska koordinatorica Zagreb Pridea Doria Jukić u izjavi za naš list izjavila je da je Hrvatska »nekoliko godina zaredom padala na ljestvici prava, a ove godine je ostala na istom, 16. mjestu, jer se nije dogodio nikakav pomak«.


– Ne samo da stagniramo u tim pravima, već se teško odupiremo napadima i pokušajima da se teško stečena prava oduzmu, ustvrdila je Jukić.


Nije optimistična ni što se tiće budućnosti jer »s obzirom na trend u društvu koji se nastavlja, očekujemo da će Hrvatska na toj ljestvici i dalje padati«.


Jukić je kazala da se u Hrvaskoj zakoni mijenjaju i donose samo zato da se zadovolji forma, a Vladu poziva da se aktivno suprotstavi kršenju prava LGBT osoba i to tako da u potpunosti provede postojeće kaznene odredbe za zločine iz mržnje, da posve izmijeni zakonodavstvo u smislu omogućavanja rodnog samoodređnje te da izjednači prava istospolnih i heteroseksualnih parova.


I ovogodišnja dugina karta objavljena je uoči parade ponosa, koja će u Zagrebu po 18. puta biti održana u subotu.