Od jeseni upisi i u ekonomsku, tehničku i turističku gimnaziju

Programe je najavila zamjenica ministra obrazovanja Marija Lugarić, a ako prođu javnu raspravu, bili bi eksperimentalni i provodili se u manjem broju škola

ZAGREB Budući srednjoškolci od iduće će školske godine, prema najavi zamjenice ministra obrazovanja Marije Lugarić, imati mogućnost upisa u nove gimnazijske programe: ekonomski, tehnički i turistički. Ako ovakav prijedlog uspješno prođe javnu raspravu, u prvoj bi godini, školskoj godini 2012./2013, tri nova programa bila eksperimentalna i provodila se u manjem broju škola.

Ako se pokažu dobrima, postojeći broj od pet vrsta gimnazija povećat će se na osam. Hrvatski obrazovni program danas poznaje pet vrsta gimnazija – opću, jezičnu, klasičnu, prirodoslovno-matematičku i prirodoslovnu. Model profiliranja gimnazija prema određenim područjima u praksi se pokazao uspješnim, te prosvjetna javnost pozdravlja jačanje gimnazijskog sustava u tom smjeru.   

Dobar model

– Uvođenje novih gimnazijskih programa ima rezona i moglo bi voditi kvalitetnijem obrazovanju u tom tipu škola, komentira kratko Petar Bezinović, viši znanstveni suradnik u Institutu za društvena istraživanja i stručnjak u području edukacijske psihologije.

Za bivšeg HDZ-ovog ministra Dragana Primorca, koji je osmislio i uveo državnu maturu, odustajanje od male mature nema nikakvog smisla. – Imamo cijeli sustav za vanjsko vrednovanje, imamo softver, i nema razloga da se mala matura ne uvede. Dok se to ne dogodi, neće biti objektivnog upisa u srednje škole, niti će se riješiti hiperinflacija odlikaša,  upozorava Primorac. Aktualni bi ministar, kaže, »morao stisnuti zube i odlučno krenuti u taj projekt« ako misli osigurati objektivne upise u srednju školu.

Koncept uvođenja novih gimnazijskih programa nije objavljen, te se ovakvu najavu može komentirati samo načelno, smatra Bezinović, no dodaje kako se na primjeru matematičke gimnazije i drugih vrsta gimnazijskih programa koji su uspjesima svojih učenika pokazali da vrijede, može zaključiti kako se radi o dobrom modelu.

Sličnog je mišljenja i bivši ministar obrazovanja Dragan Primorac, koji kaže kako su se jezične, prirodoslovne, matematičke gimnazije u praksi pokazale dobrim rješenjem.

– Nemam detalja o tome što se konkretno planira, ali vjerujem da će se uvođenje tehničkih, turističkih i drugih gimnazijskih programa pokazati kao ispravni model, ocjenjuje Primorac.   

Kvalitetnije rješenje

Opredjeljenje aktualne vlasti da se ne žuri s uvođenjem male mature kao završnog ispita znanja na kraju osnovne škole nema tako jedinstven pozitivan odjek u prosvjetnoj javnosti.

Po mišljenju Petra Bezinovića, koji je svojedobno koncipirao samovrednovanje i nacionalna ispite kao uvod u državnu maturu, postoje puno kvalitetnija rješenja od male mature u osnovnim školama.

– Malu maturu mogao bi zamijeniti novi sustav nacionalnih ispita, koji bi osigurao bolju distribuciju ocjena i kvalitetniji upis u srednje škole.