Obrazovani, ali neinformirani: Tek svaki četvrti maturant zna ime hrvatskog premijera

Snimio Sergej DRECHSLER

Najbolje poznavanje politike i informiranost demonstrirali su maturanti iz Primorja, Istre  i Gorskog kotara, a najslabije u Slavoniji i Dalmaciji. Korektno poznaju ustavno uređenje države, uglavnom su tolerantni, ali ne i kad je riječ o homoseksualnim osobama

ZAGREB  Učenici završnih razreda srednjih škola i gimnazija solidno barataju temeljnim političkim pojmovima, korektno poznaju ustavno uređenje države, loše su politički informirani, a njihovi vrijednosni stavovi uglavnom pretežu prema tolerantnoj strani, uz iznimku tvrdog odnosa prema homoseksualnim osobama. To se može zaključiti na temelju istraživanja »Istraživanje političke pismenosti učenika završnih razreda srednjih škola u Hrvatskoj« koje su u travnju i svibnju na uzorku od 1.146 učenika proveli Institut za društvena istraživanja, GONG i Inicijativa GOOD.

Maturanti solidno poznaju temeljne političke pojmove: njih četiri petine zna što je trodioba vlasti, diktaturu uspješno definira njih 64 posto, organizacije civilog društva nešto manje, a iznenađuje da ih tek nešto više od pola zna što je opozicija. U ustavnom ustrojstvu zemlje snalaze se nešto lošije. Malo manje od dvije trećine zna da je predsjednica Republike vrhovna zapovjednica oružanih snaga, njih 57 zna da je Ustav temeljni pravno-politički akt, malo manje od 50 posto maturanata zna da predsjednik Vlade predlaže ministre, a Sabor ih izglasava.

Učenice informiranije

Dok su temeljni pojmovi maturantima koliko-toliko jasni, informiranjem se, čini se, ne zamaraju previše. Najviše ispitanika, njih 52 posto, znalo je da je Hrvatska članica NATO-a od 2009. godine, malo više od dvije petine da su prvi višestranački izbori održani 1990. godine, a tek nešto više od četvrtine zna da se predsjednik Vlade zove Zoran Milanović. Najbolje poznavanje politike i informiranost demonstrirali su maturanti iz Istre, Primorja i Gorskog kotara, a najslabije u Slavoniji i Dalmaciji. Bitnih razlika po spolu nema, a učenice bolje razumiju temeljne političke pojmove od učenika, dok su oni informiraniji od svojih kolegica.

Mladi dominantno nisu nacionalno isključivi. Prijateljski odnos s osobom druge rase, vjere ili nacije je moguć za njih 84 posto, gotovo dvije trećine ih smatra da Hrvatska mora štititi prava svih nacionalnih manjina, a za državu je dobro da u njoj žive ljudi različitih vjera, nacija i rasa.

 Tri petine anketiranih protivi se tome da Hrvati imaju veća prava, a dvije trećine tome da useljenici moraju odustati od svojih običaja i potpuno se asimilirati. Iako su za zaštitu prava manjina, službenom korištenju jezika i pisma nacionalnih manjina u službenim prostorijama protivi se njih 48 posto, a to podržava njih 22 posto. Mladi se umjereno ponose tradicijom i nacionalnim identitetom.

Naime, da je očuvanje nacionalnog identiteta jedan od glavnih ciljeva vlasti smatra 63 posto maturanata, a njih dvije petine smatra da je hrvatska tradicija bogatija od tradicije drugih naroda. Otprilike toliko ih smatra i da treba zaustaviti svaki pokušaj kaznenog progona hrvatskih vojnika zbog eventualnih zločina iz Domovinskog rata. Istodobno više od polovine anketiranih protivi se tome da se Hrvatska ustavno definira isključivo kao država hrvatskog naroda, a tvrdnji da su jedino katolici pravi Hrvati protivi se njih dvije trećine. Stavovi mladih mnogo su isključiviji kada je riječ o homoseksualnim osobama. Gotovo dvije trećine smatra ih da homoseksualne osobe ne bi u javnosti trebale isticati svoju seksualnu orijentaciju, javne istupe zbog utjecaja na mlade zabranio bi im svaki drugi ispitanik, a otprilike toliko ih smatra homoseksualnost nekom vrstom bolesti ili poremećaja. Davanju prava na posvajanje djece homoseksualcima protivi se 55 posto anketiranih, ali i 49 posto mladih se ne slaže s time da homoseksualnim osobama treba zabraniti da rade poslove s djecom. Maturanti su demonstirali izrazito visoku rodnu egalitarnost – od ravnopravne podjele kućanskih poslova, do protivljenja tvrdnji da nije potreban veći broj žena na moćnim pozicijama jer je primaran posao žene briga o obitelji. Totalitarizmi i povijest donekle zbunjuju mlade. Većina ih smatra da javno isticanje totalitarnih simbola treba kažnjavati, njih 57 posto tako smatra u slučaju komunizma, a 54 posto u slučaju fašizma. Međutim, tvrdnja da je NDH bila fašistička tvorevina kod njih izaziva priličnu nesigurnost: 23 posto s tom se tvrdnjom slaže, 28,5 posto joj se protivi, a ostali ne znaju bi li se slagali ili protivili. Među mladima su ispitivani i stavovi o autoritarnosti. Većina ispitanika, dvije trećine, tvrdi da nema napretka bez poštovanja autoriteta u obitelji, školi i državi. Međutim, gotovo 60 posto se ne slaže s time da se vlasti i moćnima ne treba zamjerati, a svaki drugi se ne slaže s time da je mišljenje većine uvijek najbolje.

Puno neodlučnih

Član istraživačkog tima Berto Šalaj za rezultate istraživanja ustvrdio je da se mogu promatrati kroz prizmu čaše koja je do pola puna ili od pola prazna. U ispitivanju političkog znanja i informiranosti njih oko 50 posto ima devet (od 19) ili manje točnih odgovora. Šalaj je ukazao na to da je velika razlika u tome uočena između učenika gimnazija i trogodišnjih strukovnih škola kod kojih je zabilježen ozbiljan deficit političkog znanja i informiranosti.  Šalaj je upozorio da je u istraživanju stavova i vrijednosti u mnogim odgovorima visok postotak neodlučnih što ukazuje na nesigurnost maturanata.