Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
15. studenoga 2019.
Kuća ljudskih prava

Objavljeno je izvješće o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj; nema previše razloga za veselje

Ivan Novosel / Snimio Darko JELINEK
Ivan Novosel / Snimio Darko JELINEK
Autor:
Objavljeno: 26. ožujak 2018. u 17:42 2018-03-26T17:42:20+02:00

Programski direktor Kuće ljudskih prava Ivan Novosel kazao nam je da je jedan od razloga za izostanak napretka u prošloj godini i sastav političke većine u kojoj su i »ultrakonzervativni predstavnici koji su 'veto' igrači«

ZAGREB Prošla vlada Orešković-Karamarko otvoreno je napadala dosegnute standarde ljudskih prava i u to je vrijeme zabilježena njihova rapidna regresija, sadašnja je Vlada Andreja Plenkovića zaustavila taj trend, ali nema napretka u zaštiti ljudskih prava. Ocjena je to izvještaja 'Ljudska prava u Hrvatskoj: pregled stanja za 2017.' Kuće ljudskih prava.Programski direktor Kuće ljudskih prava Ivan Novosel kazao nam je da je jedan od razloga za izostanak napretka u prošloj godini i sastav političke većine u kojoj su i »ultrakonzervativni predstavnici koji su 'veto' igrači«. U sveobuhvatnom izvještaju, za kojega je navedeno da nije nužno i potpun, upozorava da je uz »stagnaciju socio-ekonomskih prilika, u Hrvatskoj je sve prisutnija snažna polarizacija na konzervativne i liberalne vrijednosti, što se neminovno odražava i na razumijevanje ljudskih prava koje je, uslijed takvih društvenih vrijednosti, postalo izuzetno politički opterećno pitanje«.Iz izvještaja je primjetno da razina ljudskih prava i kvalitete života sve više ovisi o tome gdje građanin živi. Novosel napominje da najbolje usluge imaju stanovnici Zagreba i drugih velikih gradova, a u manjim i ruralnim sredinama zdravstvo, školstvo, usluga dječjih vrtića je na mnogo slabijoj razini. – Nevjerojatno je da postoje tako velike razlike od toga kakva su rodilišta pa nadalje u zemlji u kojoj se govori o demografiji kao jednom od najvećih problema. U slabije razvijenim i ruralnim područjima otežan je pristup socijalnim i ekonomskim pravima, a djeca imaju manje prilike razviti svoj puni potencijal, navodi Novosel.U samom se izvještaju spominje sve veće socijalno raslojavanje školstva na razvijenije i bogatije županije i općine koje više ulažu u odgoj i obrazovanje »te shodno tome njihovi učenici bolje kotiraju na državnoj maturi i prijamnim ispitima za fakultete«.Regionalna neujednačenost uočena je i u dostupnosti i kvaliteti ranog i predškolskog odgoja. U mnogim ruralnim krajevima naprosto nema dovoljno vrtića ni mjesta za djecu u njima, a mjestimično su i problem cijene vrtića koje reguliraju jedinice lokalne samouprave.Sve veći jaz u razvijenosti između pojedinih dijelova zemlje osjećaju i invalidi jer su im usluge dostupne samo u velikim gradovima, »a u manjim je sredinama osobama s invaliditetom sudjelovanje u svakodnevnim aktivnostima izrazito otežano«. Loše socio-ekonomske prilike olakotna su okolnost za jačanje »onih društvenih skupina koje pozviaju na povratak tradicionalnim vrijednostima«. Takve skupine natoje redefinirati ljudska prava pri čemu ih relativiraju »kao uvjetovana i limitirana kulturom, tradicijom, religijom i suverenošću svake nacije«. – Tako podrivaju temeljnu premisu da su ljudska prava univerzalna i jedna za sve, neovisno o bilo kakvim identitetskim odrednicama, stoji u izvještaju. Među raznolikim problemima ističu se oni radno-pravne naravi. U izvještaju se ističe problem stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa (SOR) koja je zamišljena kao mjera zapošljavanja mladih. No, ta mjera omogućava zapošljavanje novih radnika putem SOR-a, umjesto redovnog zapošljavanja. – Zbog toga velik broj mladih ne ostaje raditi kod poslodavca kod kojeg su se osposbljavali, prema potreba za radnikom na tom mjestu i dalje postoji, navodi se u izvještaju. Drugi problem je zapošljavanje na određeno vrijeme što uzrokuje stalnu egzistencijalnu nesigurnost. Zaključno se konstatira da prošle godine niej bilo značajnijeg napretka ni u ostvarivanju prava nacionalnih manjina kada je riječ o prednosti pri zapošljavanju u tijelima državne uprave, pravosuđu i jedinicama lokalne samouprave. Dapače, takva zaposlenost pripadnika nacionalnih manjina konstantno opada. 

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.