Gospodarstvenici skeptični

OVO NIJE DOBRO Svaka treća tvrtka ne može podići kredit. Što će to značiti za gospodarstvo?

Jagoda Marić

Zdravko Marić, Gabrijela Žalac i Boris Vujčić / Snimio Davor KOVAČEVIĆ

Zdravko Marić, Gabrijela Žalac i Boris Vujčić / Snimio Davor KOVAČEVIĆ

Njih čak 58,3 posto smatra da će iduće godine imati čak i manje prihode od izvoza nego sada



ZAGREB Većina hrvatskih tvrtki ne očekuje da će u sljedećoj godini povećati prihode od izvoza. Njih čak 58,3 posto smatra da će u 2019. godini, u odnosu na ovu godinu, imati iste ili manje prihode od prodaje na inozemnim tržištima.


Da će im prihodi ostati isti misli 52,6 poduzetnika, a njih 5,7 posto, odnosno više nego svaki dvadeseti očekuje manje prihode od izvoza nego u ovoj godini. Preostalih 41,7 posto procjenjuje ipak da bi njihovi prihodi mogli biti veći.


Očekivanja su to hrvatskih gospodarstvenika koje je iznio direktor sektora za financijske institucije i makroekonomske analize Hrvatske gospodarske komore (HGK) Zvonimir Savić na konferenciji Dan financijskih institucija, koju organiziraju HGK i Ekonomski fakultet u Zagrebu s ciljem da se na jednom mjestu razgovara o suradnji.




Kako je i sam predsjednik HKG-a Luka Burilović istaknuo, dostupnost kapitala najčešće diktira hoće li neki posao zaživjeti ili neće.


Situacija je trenutačno takva da čak trećina hrvatskih kompanija, koje trebaju svježi novac i žele podići kredit, nema uvjete za to jer nisu kreditno sposobne, objasnio je svojevrsnu pat-poziciju guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić.


Dok se problem tih poduzeća ne riješi i dok se ona ne budu mogla zaduživati teško se može očekivati veći rast kredita prema sektoru poduzeća, napomenuo je guverner. Kod stanovništva najbrže rastu nenamjenski krediti, ali oporavak se bilježi i kod stambenih kredita. Uz to raste i udio kredita u kunama.


Iako je rast kredita po nekima prespor, Vujčić ističe da su stope rasta kredita veće nego one po kojima raste BDP. Guverner je upozorio i na to da se Hrvatska, iako udio loših kredita opada, još nalazi u grupi od šest-sedam zemalja s relativno visokim udjelom loših potraživanja, koji su trenutačno iznad deset posto. Ipak, očekuje da će taj udio padati. Ističe i da bankarski sektor u Hrvatskoj uglavnom ima domaće izvore financiranja te uvjerava da je za sljedeću krizu domaći bankarski sustav dobro pripremljen.



Guverner Vujčić smatra da nema ništa sporno u tome što će sudjelovati na promociji knjige bivše potpredsjednice Vlade Martine Dalić o Agrokoru. – Mislim da vi govorite o onome o čemu ja neću pričati. Ja sam od autorice pozvan da pričam o ekonomskim posljedicama slučaja Agrokor. Ne pada mi na pamet prejudicirati postoji li nečija kaznena odgovornost i raditi ono što je posao drugih tijela. Ja ću raditi ono što je moj posao, a to je makroekonomska politika i financijska stabilnost i o tome ću pričati – kazao je Vujčić odgovarajući na novinarsko pitanje je li primjereno da kao guverner bude na predstavljanju knjige autorice koja je iz Vlade morala otići jer je proces donošenja lex Agrokor bio netransparentan.


Guverner je istaknuo i da je financijski sustav u Hrvatskoj, kao i u većini europskih zemalja, bankocentričan, s relativno malom ulogom tržišta kapitala, pa je ideja i Hrvatske i Europske unije da se u idućim godinama prvenstveno razvija tržište kapitala te da se napravi odmak od bankocentričnosti.


Predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) Ante Žigman istaknuo je da je zato iznimno važno da udio nebankovnih financijskih institucija kontinuirano raste.Imovina nebankovnih financijskih institucija je tijekom posljednjih 15 godina porasla s manje od dva posto na 33 posto imovine financijskog sustava Hrvatske. Čak 52,84 posto imovine nebankovnog sektora otpada na mirovinske fondove, a slijede društva za osiguranje i reosiguranje s udjelom od 22,25 posto.