ZAGREB U političkim kampanjama u Hrvatskoj dosad je bilo dosta primjera iskorištavanja osobnih podataka građana. Od slanja zamornih SMS-ova s anketama ili pozivima na podršku pojedinom kandidatu, obraćanja vlastitim pacijentima (Andro Vlahušić) ili slanja pisama na adrese nezaposlenih građana u kojima kandidat kaže kako »zna da su nezaposleni« (Milan Bandić) pa do nerasvijetljenog misterioznog »pojavljivanja« na biralištu žene koja je glasala na izborima 2005. godine, iako je nekoliko godina prije toga – umrla.

Tome bi, početkom primjene Uredbe o zaštiti osobnih podataka (GDPR) na cijelom teritoriju EU od 25. svibnja trebao doći kraj. Odnosno, tko se ubuduće »zaigra« na sličan način, bit će strogo kažnjen. Maksimalne kazne koje GDPR previđa za zloupotrebu osobnih podataka lede krv u žilama – radi se o 20 milijuna eura, ili četiri posto godišnje zarade (ovisi koja je brojka viša).

Domaći teren

No, tu pomalo dolazimo na domaći teren i stvari postaju predvidljivo složenije. Naime, tijelo koje bi se u Hrvatskoj trebao baviti provedbom GDPR-a i zaštitom osobnih podataka je Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP). Zakon o provedbi Uredbe o zaštiti osobnih podataka je upravo u hitnoj saborskoj proceduri i, kako tvrde u GONG-u, ima opasne, opasne rupe.

Naime, AZOP će od 25. svibnja imati dosta široke ovlasti kažnjavanja zloupotrebe osobnih podataka, koje mogu imati, kao u navedenim primjerima, itekakve političke implikacije. Stoga je ključno da ta agencija bude doista nezavisna od bilo koje političke opcije. Iako se možda očekivalo da će se, stoga, u zakonu predvidjeti da kandidat za ravnatelja AZOP-a, kao u slučaju izbora članova Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, u posljednjih pet godina nije smio biti član političke stranke, toga u prijedlogu zakona koji je na hitnom usvajanju – nema.

– Građani ne moraju biti pravni stručnjaci da vide kako se smrdljiv proizvod zamata u celofan. Bilo bi uistinu žalosno da Sabor ponovi grešku iz procesa izbora članova Državnog izbornog povjerenstva kada je na te funkcije stavio HDZ-ove, SDP-ove i HSS-ove saborske zastupnike koji su tih dana istupili iz svojih stranaka kako bi zadovoljili uvjet da budu ‘nestranački’ kandidati, kaže za naš list Jelena Berković, izvršna direktorica GONG-a.

Dakle, prijedlog zakona teoretski daje mogućnost da, recimo, Vladimir Šeks ili Arsen Bauk danas istupe iz svojih stranaka i – hop! – sutra se nađu na čelu nezavisnog tijela koje će štititi vaše podatke i moći arbitrirati u spornim situacijama u političkim kampanjama.

Funkciju ravnatelja AZOP-a, s obzirom na široke mogućnosti izricanja kazni, u svom ovotjednom priopćenju GONG naziva super-šerifom.

Netransparentno

A za izbor super-šerifa im je sporna još jedna stvar – nedovoljno transparentan proces biranja. Naime, po prijedlogu zakona super-še… ravnatelja AZOP-a Saboru predlažu Ministarstvo uprave i Vlada, a prijedlog Sabor može tek prihvatiti ili odbiti. GONG se tu poziva na dobru praksu načina izbora Povjerenika za informiranje – javni poziv za dostavu kandidatura raspisuje saborski odbor, pred kojim se predstavljaju (i ispituju) svi kandidati. Odbor plenarnoj sjednici predlaže, pritom, najmanje dva kandidata.

Sličan način izbora ravnatelja AZOP-a je jučer na plenarnoj sjednici Sabora u ime SDP-a predložio i Peđa Grbin. S tim da u SDP-u smatraju da bi, kao u slučaju Agencije za elektroničke medije i Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, trebalo voditi Vijeće od pet članova koji bi među sobom birali predsjednika Vijeća.

Ministarstvu uprave, koje je izradilo prijedlog zakona, smo poslali upit o tome kane li predložiti amandmane kojima bi se riješila ova kontroverzna pitanja oko izbora ravnatelja AZOP-a, no odgovore nismo dobili do zaključenja ovog izdanja.