snimio Vedran Karuza
Koliko god to netko možda i želi, te izbore zbog niza tehničkih razloga praktično je nemoguće održati istodobno. Bismo li imali dva izborna povjerenstva i samim time dva biračka mjesta, možda udaljena samo nekoliko metara?
ZAGREB – Izbori su uvijek zanimljivi, aktualne prepirke u vladajućoj koaliciji otvorile su raspravu o mogućim prijevremenim parlamentarnim izborima pa i o mogućnosti istodobnog održavanja predsjedničkih i parlamentarnih izbora. Međutim, koliko god to netko možda i želi, te izbore zbog niza tehničkih razloga praktično je nemoguće održati istodobno.
Krenimo od toga da su tijela za provedbu parlamentarnih izbora; Državno izborno povjerenstvo, izborna povjerenstva izbornih jedinica te gradska i općinska izborna povjerenstva i birački odbori. DIP imenuje članove izbornih povjerenstava izbornih jedinica (ona ne postaje na predsjedničkim izborima), a izborno povjerenstvo izbornih jedinica imenuje općinska i gradska izborna povjerenstva. Na predsjedničkim izborima općinska i gradska izborna povjerenstva imenuje DIP.
Pitanje je, dakle, tko bi i kako imenovao izborna povjerenstva za izbore koji bi bili istodobno održani. Bismo li imali dva izborna povjerenstva i samim time dva biračka mjesta, možda udaljena samo nekoliko metara? Upitno je i kako bi se odredila biračka mjesta. Naime, na parlamentarnim izborima izborno povjerenstvo izborne jedinice određuje biračka mjesta na prijedlog općinskih i gradskih izbornih povjerenstava, dok to na predsjedničkim izborima općinska i gradska povjerenstva rade samostalno jer nema izbornih jedinica, odnosno čitava je država jedna izborna jedinica.
Tehničkih razlika u provedbi predsjedničkih i parlamentarnih izbora je očito mnogo. Svojedobno su postojale inicijative za donošenje jedinstvenog izbornog zakona koji bi upravo te tehničke odredbe ujednačio za sve izbore, ali od ideje do realizacije je očito bio predug put.
Nisu ujednačeni ni birački odbori. Na parlamentarnim izborima sastoje se od predsjednika i četiri člana plus zamjenici, pri čemu po dva člana, odnosno zamjenika, imenuje parlamentarna većina, a po dva opozicija. Na predsjedničkim izborima birački odbori sastavljeni su od predsjednika i dva člana i njihovih zamjenika. Dakle, ni to nije isto. No, to nije sve. Na predsjedničkim izborima članovi biračkih odbora i njihovi zamjenici ne smiju biti članovi ni jedne političke stranke, za razliku od parlamentarnih izbora. Upravo to je SDP nedavno svojom zakonodavnom inicijativom htio promijeniti, ujednačiti pravila za predsjedničke izbore s parlamentarnim i europarlamentarnim, ali bezuspješno.
Razlika postoji i u promatranju izbora. Na parlamentarnim izborima promatranje je dopušteno promatračima kandidiranih stranaka, odnosno lista, kao i promatračima udruga koje neovisno promatraju izbore. Na predsjedničkim izborima to je dopušteno registriranim političkim stankama koje su predložile kandidata. Kako stvari stoje upitno je bi li na skorašnjim predsjedničkim izborima pravo na promatrače ostvarili HDZ i SDP. Naime, obje te stranke odlučile su svoje kandidate, Kolindu Grabar-Kitarović i Zorana Milanovića, podržati, ne i predložiti, pa je upitno bi li smjele po slovu zakona imati svoje promatrače na biračkim mjestima.
