Izlazak na burzu

O TOME SE ZASAD ŠUTI Vlada uklanja posljednje prepreke za početak privatizacije HEP-a

Jagoda Marić

Prodajom 25 posto dionica HEP bi stekao novac za akvizicije u regiji, kažu u HNS-u  / Foto Denis LOVROVIĆ

Prodajom 25 posto dionica HEP bi stekao novac za akvizicije u regiji, kažu u HNS-u / Foto Denis LOVROVIĆ

Akumulacije, dovodni i odvodni kanali i dalje ostaju u vlasništvu države. HDZ sada privatizaciju HEP-a pravda izlaskom na burzu i boljim korporativnim upravljanjem



ZAGREB – Vlada Andreja Plenkovića polako uklanja sve prepreke koje bi mogle otežati početak privatizacije Hrvatske elektroprivrede prodajom 25 posto dionica putem inicijalne javne ponude (IPO). Tako bi se uskoro trebalo riješiti i pitanje vlasništva nad HEP-ovim hidrocentralama koje se zakompliciralo nakon što je 2011. godine HDZ-ova Vlada, koju je vodila Jadranka Kosor, u Zakonu u vodama odlučila zemljište i s njima povezane vodne građevina proglasiti vlasništvom države. Tada je stav Vlade bio da je HEP strateška tvrtka i da nema njegove privatizacije, pa u istom vlasništvu ostaje i HEP, i hidrocentrale iz kojih dolazi 50 posto HEP-ove proizvodnje električne energije. HEP je od Ustavnog suda tražio ocjenu ustavnosti takvog zakona.


Izmjene zakona


Kad je Ivan Vrdoljak, ministar gospodarstva u Vladi Zorana Milanovića, 2014. izašao s idejom prodaje 25 posto dionica HEP-a putem IPO-a, tako uređeno vlasništvo pokazalo se kao jedna od velikih prepreka početku privatizacije HEP-a. Sada će, čini se, i ta prepreka biti otklonjena jer je Vlada u parlament poslala prijedlog dopuna i izmjena Zakona o vodama po kojem HEP, bez ikakve naknade, na zemljištu na kojem je izgradio svoje hidrocentrale osniva pravo građenja vodnih građevina za proizvodnju električne energije.



Eurostat je nedavno objavio podatke o cijeni električne energije koji ponovo pokazuju da Hrvatska ima jednu od najnižih cijena u Europskoj uniji. S prosječnom cijenom od 12 eura po kilovatsatu za kućanstva Hrvatska je imala cijenu koja je bila niža nego u 23 članice EU-a, odnosno jeftiniju električnu energiju imali su samo u Bugarskoj, Litvi i Malti, dok je ona u Rumunjskoj bila ista kao i u Hrvatskoj.




No, kad je kupovna moć građana u pitanju, onda su građani u čak deset zemalja EU-a imali u odnosu na svoja primanja povoljniju cijenu struje nego Hrvati. Nakon smanjenja PDV-a na isporuku električne energije, Hrvatska je nakon Malte imala i najmanji udio poreza i ostalih davanja u konačnoj cijeni struje. U Hrvatskoj su nameti činili 15 posto cijene.



No, to se ne odnosi na akumulacije, dovodne i odvodne kanale koji ostaju u vlasništvu države. Vraćanjem proizvodnih kapaciteta pod okrilje HEP-a, stvaraju se uvjeti za prodaju barem 25 posto dionica HEP-a, iako to više nitko ne spominje kao opciju koja će pomoći državi da dođe do novca za otkup Ininih dionica. HDZ sada privatizaciju HEP-a pravda izlaskom na burzu i boljim korporativnim upravljanjem, iako je za vrijeme rujanskih izora 2016. godine stranka tvrdila da se protivi privatizaciji HEP-a, te da je tek za restrukturiranje kompanije. No, tada je protiv bio i njihov partner Most, dok sada imaju partnere iz HNS-a koji već godinama zagovaraju privatizaciju 25 posto dionica HEP-a.


No, oko posljedica izmjena Zakona o vodama nisu razgovorljivi ni u HEP-u, ni u resornom Ministarstvu zaštite okoliša i energetike koje vodi Tomislav Ćorić. Na pitanja hoće li sada povući ustavnu tužbu, jesu li zadovoljni zakonskim izmjenama te jesu li one prvi korak u privatizaciji HEP-a, iz te su nam kompanije odgovorili da »će se o poduzimanju pravnih koraka u odnosu na okolnosti koje će nastupiti donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodama moći očitovati tek nakon donošenja Zakona u Hrvatskom saboru, odnosno stupanja Zakona na snagu«.


Nadležnost vlasnika


– Pitanje privatizacije HEP-a u isključivoj je nadležnosti vlasnika Hrvatske elektroprivrede – poručili su iz HEP-a, sugerirajući da odgovore na to može dati samo Vlada. No, u Ministarstvu energetike su se na to naše pitanje oglušili, kao i na ono očekuju li da HEP povuče ustavnu tužbu, ističući da su naša pitanja »vezana uz poslovne odluke HEP-a, pa da se za odgovore obratimo njima«.


Iako o mogućoj privatizaciji HEP-a putem IPO-a u Vladi zasad ne govore na sva zvona, ali su jasno priznali da se taj proces više ne veže za kupnju dionica Ine, u HNS-u se pak neslužbeno može čuti da je IPO kojim bi HEP stekao novac za akvizicije u regiji, ali i bio prisiljen na bolje upravljanje, najbolja opcija za tu kompaniju. U HDZ-u pak ima tihih nezadovoljnika kad su ti planovi u pitanju, ali i oni procjenjuju da će za mandata sadašnje Vlade najvjerojatnije biti odrađen barem prvi krug privatizacije HEP-a.