Novosti u stečajnom zakonu: Fina nakon 120 dana blokade automatski pokreće stečaj

Postrožava se pravilo i kod predstečajnih nagodbi te sad sudac, ukoliko nagodba nije uspješno provedena, automatski pokreće stečajni postupak

ZAGREB » Okrugli stol o novom Stečajnom zakonu, koji je trenutno u javnoj raspravi, pokazao je jučer u Ministarstvu pravosuđa kako ovakvi događaji nisu uvijek bespotrebni. Naime, tijekom rasprave se iskristalizirala potreba mijenjanja nekih predloženih riješenja. 

  Možda i najveća promjena u odnosu na trenutno važeća rješenja svakako je povratak mogućnosti nastavka rada poduzeća nakon što se obavi stečaj. To u trenutno važećem zakonu nije bilo moguće, jer je pokretanje stečajnog postupka značilo i automatsku likvidaciju nakon završetka. 

  – Ovo smo odlučili vratiti u zakon, jer i dalje nam je najvažnija mogućnost održavanja radnih mjesta. Ako postoji mogućnost nastavka poslovanja nakon stečajnog postupka, nema razloga da tvrtka ne nastavi raditi, kazao je ministar pravosuđa Orsat Miljenić. 

  Ono što se mijenja je i automatizam pokretanja stečajnog postupka. Ukoliko je neka tvrtka u blokadi 120 dana, Fina pokreće stečajni postupak u roku od tri dana. Postrožava se pravilo i kod predstečajnih nagodbi te sad sudac, ukoliko se nagodba nije provela, automatski pokreće stečajni postupak. Za napomenuti je da se predstečajna nagodba stavlja u orkilje Stečajnog zakona, kako je i najavljivano. U Ministarstvu pravosuđa ističu kako se striktnijim pravilima o pokretanju stečajnog postupka željela izbjeći arbitrarnost, koja je nerijetko dovodila do kaosa u provedbi. Suci i ostali pravnici su još jednu stvar iz zakona naveli kao veliko poboljšanje. Naime, svaka stečajna masa će automatizmom dobijati svoj OIB, čime če biti pojednostavljeno praćenje postupka. 

– Rebalansom proračuna Ministarstvo pravosuđa vratit će sva dugovanja za intelektualne usluge, među kojima su i vještačenja, kazao je ministar Miljenić. U ovom trenutku ta dugovanja iznose oko 90 milijuna kuna, a prvi put će sva biti vraćena u posljednjih 15 godina. Jer dug postoji stalno.   – Ja samo mogu apelirati na suce da pažljivo određuju jesu li sva vještačenja potrebna. Jer, na kraju je to dug svih nas, a mi nemamo nikakav instrument kojim bi pratili kako dugovanja rastu, veli ministar pravosuđa.

  Dvije su točke u prijedlogu budućeg zakona izazvala prijepor kod Ivana Rude, koji je na okruglom stolu predstavljao Hrvatsku udrugu stečajnih upravitelja. Naime, novim zakonom bi stečajnim upraviteljima koje tužiteljstvo kazneno goni trebao biti zamrznut status, odnosno ne bi mogli voditi stečaje. Rude tu smatra da se narušava presumpcija nevinosti, ali mu je ministar Miljenić istaknuo kako se niti u državnu službu ne može zaposliti ukoliko je u tijeku neki postupak. Drugi je prijepor izazvala nakana da se stečajni upravitelji biraju nasumično, odnosno da ih, kako se to narodski kaže, računalo izabere. Ruda smatra da to nije dobra opcija. 

  Promjena će biti i u predstečajnim nagodbama, u kojima dužnici sada mogu tražiti tek deset posto otpisa duga, i samo na razdoblje od dvije godine. Jasno, taj iznos je ipak nešto veći, jer se radi o glavnici, a kako se otpisuju i kamate, ipak će biti i više od 10 posto. No, ipak zamjetno manje nego li je to bilo do sada, gdje se zapravo išlo samo na dogovor dvije strane. Pa je otpis u nekim slučajevima mogao biti i – sto posto. 

  Okupljeni su istaknuli i još jednu bitnu stvar koju bi trebalo nekako izregulirati zakonom. A radi se o trajanju same predstečajne nagodbe, jer dužniku zapravo odgovara da predstečajna nagodba traje što duže, s obzirom da mu je u tom razdoblju olakšan financijski život.