Sesvečanov hodogram

Novo tumačenje uzburkalo HDZ: ‘Mandat Plenkoviću traje samo do 17. travnja’

Dražen Ciglenečki

Foto Sanjin Strukić / PIXSELL

Foto Sanjin Strukić / PIXSELL

Datum proizlazi iz činjenice da stranačkog Središnjeg izbornog povjerenstva smatra da Plenković nije izabran za predsjednika na četiri godine, nego da konzumira mandat Tomislava Karamarka, koji je za šefa stranke izabran 17. travnja 2016., ali je ubrzo, 21. lipnja, podnio ostavku na tu dužnost



Mandat predsjednika HDZ-a traje Andreju Plenkoviću samo do 17. travnja i stoga bi članstvo novog lidera stranke trebalo izabrati najkasnije do 17. ožujka. To je stav zamjenika glavnog tajnika HDZ-a Damira Sesvečana, koji je predsjednik stranačkog Središnjeg izbornog povjerenstva. Maxportal je u srijedu navečer objavio HDZ-ov dokument naslovljen »Unutarstranački izbori 2020. – rokovi« i u njemu se navodi da Plenković predsjednik stranke prestaje biti već za nešto više od tri mjeseca i da se stoga, kako nalaže Statut, najvišeg dužnosnika HDZ-a mora izabrati mjesec dana ranije, do 17. ožujka., a predlaže se nedjelja 15. ožujka. Riječ je o, kako smo utvrdili, autentičnom materijalu, nastalom prije nekoliko mjeseci, a napisao ga je Sesvečan, što je i logično s obzirom na njegovu poziciju čelnika Središnjeg izbornog povjerenstva. On je u HDZ-u zadužen i za tumačenje Statuta.


​Karamarkov mandat


Dosad se u javnosti uvijek baratalo podatkom da se, budući da je Plenković postao predsjednik HDZ-a 17. srpnja 2016., novog predsjednika mora izabrati do 17. lipnja ove godine. Ali, kako smo doznali, Sesvečan je u ovoj situaciji primijenio stavak peti 75. članka Statuta, koji propisuje da se »u vrijeme trajanja mandata naknadno izabranog čelnika ili člana tijela ubraja i vrijeme mandata člana umjesto kojeg je izabran«. Dakle, Sesvečan, a on je taj koji je u HDZ-u mjerodavan, smatra da Plenković nije izabran za predsjednika na četiri godine nego da konzumira mandat Tomislava Karamarka, koji je za šefa stranke izabran 17. travnja 2016., ali je ubrzo, 21. lipnja, podnio ostavku na tu dužnost. Kada su članovi HDZ-a za predsjednika izabrali Plenkovića, na snazi je bio Statut u kojem je pisalo da se »u vrijeme trajanja mandata naknadno izabranoga člana ubraja i vrijeme člana umjesto kojeg je izabran«. U izmijenjenom Statutu ova je odredba precizirana, definirano je da se odnosi i na čelnika u HDZ-u, a Plenković, znači, premda je izravno izabran, ima status naknadno biranog predsjednika.


U pitanju je vrlo krupna stvar za neposredan razvoj događaja u HDZ-u, u kojem uskoro moraju donijeti odluku o tome kada će započeti proces unutarstranačkih izbora i hoće li oni prethoditi izborima za Sabor ili će, pak, biti obratno. Sesvečan je u spomenutom dokumentu, koji predstavlja detaljan hodogram aktivnosti tijekom unutarstranačkih izbora, predvidio da ih Nacionalno vijeće HDZ-a raspiše već 16. siječnja. Izbori u temeljnim organizacijama HDZ-a, najnižoj stranačkoj razini, počeli bi 15. veljače i završili 15. ožujka. Nadalje, svi koji bi se željeli natjecati za mjesto predsjednika, zamjenika i potpredsjednike stranke te općinskih, gradskih i županijskih odbora, koji se biraju po modelu »jedan član, jedan glas«, trebali bi svoje kandidature predati do 28. veljače u ponoć. To znači da bi Davor Stier, Miro Kovač ili Tomislav Karamarko, koji su istaknuli ambiciju da se kandidiraju protiv Plenkovića, morali već biti u žestokoj kampanji na terenu, obilaziti ogranke i animirati članstvo. Opći sabor HDZ-a bi se, zamislio je Sesvečan, održao 25. travnja i na njemu bi izaslanici izabrali ostatak Predsjedništva stranke i Nacionalni odbor, tijelo koje je uvedeno Statutom usvojenim prošle godine.


Propao »blitzkrieg«




Malo tko u HDZ-u zna za ovaj Sesvečanov hodogram, tek neki su čuli da on postoji, ali ga nisu pročitali dok ga Maxportal nije objavio. Jedan stranački dužnosnik procjenjuje da je predsjednik Središnjeg izbornog povjerenstva HDZ-a, na Plenkovićev zahtjev, izradio taj hodogram unutastranačkih izbora predmnijevajući da će Kolinda Grabar-Kitarović pobijediti na predsjedničkim izborima. U tom bi onda slučaju, uvjeren je naš sugovornik, Plenković na valu tog rezultata HDZ-ove kandidatkinje »izveo blitzkrieg« i, dok se njegovi protivnici još nisu niti snašli, osvojio drugi mandat predsjednika stranke. Kako je, međutim, Kolinda Grabar-Kitarović u nedjelju poražena, upitno je, kaže HDZ-ov dužnosnik, hoće li se primijeniti išta od Sesvečanovih preporuka, makar one bile zasnovane na Statutu.


Kako bilo, Plenković nema puno vremena za analiziranje što dalje, mora djelovati i u sljedećih petnaestak dana, jer ga pritišću statutarni rokovi, odlučiti kada će biti izbori u HDZ-u. Ako zaključi da mu raspoloženje u stranci trenutačno ne ide u prilog i da bi mogao izgubiti izbore, Plenković će trebati sazvati Sabor HDZ-a na kojem bi se izmjenama Statuta omogućilo njihovu odgodu.


– Sve je još otvoreno, iako mi zaista nije jasno kako bi to Plenković uspio progurati promjenu Statuta, povesti stranku na parlamentarne izbore i tek zatim organizirati izbore u HDZ-u i na njima pobijediti, komentirao je jučer HDZ-ov saborski zastupnik.