ZAGREB Od sljedeće godine čak bi pedesetak jedinica lokalne samouprave trebalo dobiti status potpomognutih područja, što znači da bi država dodatno poticala njihov razvoj kako bi barem dosegnuli 75 posto hrvatskog prosjeka kad je razvijenost u pitanju. Promjene u statusu tih jedinica bit će posljedice, najavljuju u Ministarstvu regionalnog razvoja i EU fondova, primjene novog indeksa razvijenosti koji bi trebao vrijediti od 1. siječnja 2017. godine. Najveća razlika u odnosu na sadašnju situaciju je ta da će se u budućnosti formirati dualni indeks razvijenosti, odnosno imat će ekonomsku i demografsku komponentu. Tako će se ekonomska utvrđivati na osnovi stope nezaposlenosti, dohotka po stanovništvu i izvornog prihoda lokalnog proračuna.

U izračun demografske komponente uključivat će se stopa obrazovanja, odnosno stanovništva s VSS obrazovanjem u dobnoj skupini od 20 do 65 godina, gustoća stanovništva te indeks starenja, što je zapravo omjer broja stanovnika iznad 65 godina starosti u odnosu na broj mladih do 20 godina.

Utjecaj parametara 

– Novim modelom indeksa razvijenosti omogućit će se pravednija podjela područja, tim više što procjena primjene tog modela svrstava novih pedesetak jedinica u potpomognuta područja – kazao je ministar regionalnog razvoja i EU fondova Tomislav Tolušić. O tome koje bi jedinice trebale dobiti takav status, u ministarstvu jučer nisu željeli govoriti uz objašnjenje da će se još konzultirati sa stručnjacima, ali i udrugama županija, gradova i općina prije konačnog određivanja koliko će koji parametar imati utjecaja u određivanju ekonomskog ili demografskog indeksa. No, što donosi novi indeks u kojem su ponaosob izraženi demografski i ekonomski pokazatelji ilustrirali su primjerom grada Županje. Taj grad nije među onima koji prema sadašnjem indeksu mogu računati na pomoć države, ali kad se razdvoje demografski i ekonomski parametri, pokazuje se da je Županja po ekonomskim kriterijima na oko 64 posto državnog prosjeka i svakako treba pomoć, ali su je u skupinu kojoj pomoć ne pripada dosad gurali demografski kriteriji koji su na 120 posto nacionalnog prosjeka.

Kod posljednje promjene zakona među 65 jedinica koje su izgubile pomoć države bilo je čak 13 gradova i općina iz Primorsko-goranske županije: Matulji, Fužine, Lokve, Skrad, Klana, Delnice, Čavle, Jelenje, Mrkopalj, Ravna Gora, Brod Moravice, Čabar i Vrbovsko.

Indeks siromaštva 

Te su jedinice pomoć dobivale zahvaljujući statusu brodsko-planinskih područja, a kad je jedini kriterij postao indeks razvijenosti, izgubile su pravo na pomoć. Iako u Ministarstvu nitko ne želi, dok god su moguće promjene, govoriti o konkretnim jedinicama, ni s novim modelom, odnosno dvojnim indeksom, za ta se područja puno toga ne mijenja.

Po oba kriterija oni i dalje ostaju izvan potpomognutih područja, a taj status najvjerojatnije bi mogle dobiti dvije, najviše tri jedinice koje su ga izgubile. Tako bi se među potpomognuta područja, procjenjuju u Ministarstvu, mogli najvjerojatnije vratiti Čabar i Brod Moravice.

Ministar Tolušić je kazao i to da će prijedlog biti i da se indeks ažurira svake tri godine, umjesto dosadašnjih pet, a najavio je i da njegovo ministarstvo radi i na određivanju indeksa siromaštva.

Uskoro će biti potpisani i ugovori vrijedni 120 milijuna eura kojima će se financirati programi obnove malih gradova pogođenih ratom. Ti ugovori će biti potpisani za Knin, Vukovar, Petrinju, Benkovac i Beli Manastir, u koji je uključeno i područje Darde.