Naoružanje

Novi hrvatski lovac trebao bi doći iz Švedske ili Izraela

Danko Radaljac

Saab Gripen / Reuters

Saab Gripen / Reuters

Ukratko, kad se sve zbroji i oduzme, s ogromnom sigurnošću može se kazati kako bi novi hrvatski lovac, koji bi do početka 2020. godine trebao početi zamjenjivati dotrajale MiG-ove 21, trebao doći iz Švedske ili Izraela



Ulazak Hrvatske u proces izbora novog borbenog lovca očekivano je potaknuo i diplomatsku komunikaciju s državama koje su glavni favoriti da daju novi nadzvučni zrakoplov – Švedskom i Izraelom. Tako su ministri obrane obe ove države ovaj tjedan bili u Zagrebu i obavili razgovore sa svojim domaćim kolegom Damirom Krstičevićem, a uz to su održani i brojni drugi sastanci.


Iako je Ministarstvo obrane na pet adresa poslalo upite za ponude, a radi se o ove dvije države, Južnoj Koreji, Grčkoj i Sjedinjenim Državama, nije velika tajna da su baš Šveđani i Izraelci najveći favoriti.Skandinavci sa svojim Saab Gripenom, a Izraelci s F-16 Barakom, preradom američkog borbenog aviona. Korejci bi se trebali natjecati s ipak mnogo manjim avionom KAI FA-50, koji upitno može ići pod opis »nadzvučnog borbenog lovca«, a Grci i Amerikanci s F-16 avionima.Pri tome, još uvijek nije jasno žele li SAD uopće poslati ponudu o svojim polovnim avionima. Ukratko, kad se sve zbroji i oduzme, s ogromnom sigurnošću može se kazati kako bi novi hrvatski lovac, koji bi do početka 2020. godine trebao početi zamjenjivati dotrajale MiG-ove 21, trebao doći iz Švedske ili Izraela. Ovaj tjedan u Zagrebu se najprije »ukazao« švedski ministar obrane Peter Hulqvist, koji se prvo sastao s Krstičevićem, a nakon toga i s predsjednicom Kolindom Grabar Kitarović te premijerom Andrejem Plenkovićem.Politički kuloari već neko vrijeme pričaju kako je baš predsjednica najsklonija opciji Gripena, uostalom u nekoliko je navrata javno govorila kako bi najbolje bilo kupiti novi avion. A Gripen je novi zrakoplov, za razliku od polovnog F-16. Dan nakon njega do središnjice Ministarstva obrane stigao je i Avigdor Lieberman, izraelski ministar. I njegov je program bio malo širi, on se nakon Krstičevića sastao i s premijerom Plenkovićem, dok je jučer u Hrvatskoj gospodarskoj komori održan sastanak hrvatskih i izraelskih gospodarstvenika na kojem su sudjelovala i oba ministra obrane.Na kraju tog sastanka čak je potpisan i ugovor o suradnji između izraelskih i hrvatskih tvrtki. Zanimljivo je kako je ovo bio već treći sastanak Krstičevića i Liebermana u posljednjih devet mjeseci. Nakon razgovora sa svakim ministrom ponaosob, Krstičević je davao otprilike slične izjave. Jasno da je potvrdio da je dio razgovora vođen oko nabave novih borbenih lovaca.– Vodit će se transparentan postupak, sustavno će se ispitati svaki segment kako bi krajnji izbor bio najbolji za Republiku Hrvatsku, kazao je Krstičević nakon susreta sa švedskim ministrom, a otprilike je slično kazao i nakon Liebermana.I to je nastavak njegove priče prema kojoj će se novi avion birati po više segmenata, pri čemu onaj o razini gospodarske suradnje uopće neće biti nebitan. Prije bi se taj dio nazivao »offset«, no kako je kroz više dokumenata Europske unije, ali i Sjedinjenih Država, offset zabranjen, sad će se uspostavljati suradnja. Lingvistički će se riješiti problem. Zanimljivo je kako je Švedska još prije desetak godina baš na offsetu, ili gospodarskoj suradnji kako god je zvali, gradili svoju tadašnju ponudu. Bilo je to u eri vladavine Ive Sanadera, kada se mislilo da bi avioni do 2009. godine mogli biti u Hrvatskoj.Dapače, među ostalim su gradili ponudu i na tehnologiji spalionica smeća, nečem što je tada kao i danas bilo aktualno u Hrvatskoj. Izrael bi pak mogao ponuditi suradnju prije svega na ICT području, gdje je ta država izuzetno jaka. Uz to, nije nepoznanica da je Izrael što se sigurnosti tiče, država jednih od najnaprednijih rješenja. Tako da bi im dodatni argument mogao biti baš taj know-how u obrambenom sektoru.