Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 17° 1
Sutra: 17° 17° 1
16. rujna 2019.
Zajamčena minimalna naknada

Novčanu pomoć za siromašne prima i 40 tisuća radno sposobnih građana

Foto Vladimir Ćikić
Foto Vladimir Ćikić
Autor:
Objavljeno: 2. travanj 2019. u 16:10 2019-04-02T16:10:41+02:00

Novčanu pomoć za siromašne u 2017. primalo je oko 85 tisuća osoba. Riječ je o 559 milijuna kuna, što znači, u prosjeku, 550 kuna mjesečno po osobi

ZAGREB Stopa siromaštva u Hrvatskoj iznosi 20 posto, podjednaka je unatrag deset godina i pokazuje otpornost na različite pokušaje socijalnih reformi – zaključak je analize siromaštva u Hrvatskoj, koju su napravili udruga Pragma za razvoj demokratske političke kulture i zaštitu ljudskih prava te Hrvatska mreža protiv siromaštva. Najveći je rizik za siromaštvo u Hrvatskoj, kaže analiza, nezaposlenost, i najveći je u jednočlanim kućanstvima u kojima žive žene starije od 65 godina te u kućanstvima koja čine jedan roditelj s uzdržavanom djecom.

U Sloveniji, uspoređeno je, stopa rizika od siromaštva iznosi 13,3 posto, a u Češkoj 9,1 posto, pri čemu su komparirana i novčana ulaganja u socijalnu zaštitu za 2016. godinu na razini EU-a. U prosjeku, ona na razini EU-u iznose 19 posto BPD-a, što je čak 5,7 postotnih poena više od Hrvatske (14,7 posto), dok Slovenija izdvaja 16,7, a Češka 12 posto.

Najviše samaca

Hrvatski socijalni problem je i niska stopa agregatne zamjene, koja pokazuje udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći, i koja kod nas iznosi niskih 0,41, u EU-u 0,58, pri čemu u Sloveniji 0,46, a u Češkoj 0,51. Kod nas zabrinjava i trend odnosa broja korisnika mirovina i osiguranika, koji je krajem 2017. godine iznosio jedan naprama 1,20.

Hrvatsku novčanu pomoć za siromašne, zajamčenu minimalnu naknadu u 2017. godini, primalo je oko 85 tisuća osoba, što je manje nego u 2015., kad su je primale 102 tisuće korisnika. Za naknadu je u pretprošloj godini utrošeno 559 milijuna kuna, što znači, u prosjeku, oko 550 kuna mjesečno po osobi. Najveći broj primatelja zajamčene minimalne naknade su samci, prevladavaju korisnici s najviše završenom osnovnom školom, dok je zabrinjavajuće i to što više od 23 tisuće djece živi u kućanstvima koja primaju naknadu. Također, među korisnicima naknade je preko 40 tisuća radno sposobnih primatelja.

Kako napominje Nedjeljko Marković, predsjednik Pragme i potpredsjednik Hrvatske mreže protiv siromaštva, Hrvatska ostvaruje bolje rezultate u nekim segmentima kvalitete života nego što je EU prosjek, no u nizu drugih indikatora ostvarujemo lošije rezultate nego što je prosječno u članicama EU-a. Primjerice, u Hrvatskoj se stanovništvo puno manje suočava s kriminalom, vandalizmom i nasiljem, manje je osoba koje žive u lošim stambenim uvjetima, primjerice pod krovom koji prokišnjava, manje je i mladih koji odustaju od obrazovanja (tri posto u Hrvatskoj naspram više od deset posto u EU-u).

Kraći životni vijek

Kod nas je manje onih kojima nije zadovoljena potreba za liječničkim pregledom i njegom starijih od 16 godina, no zato je puno više indikatora koji upućuju na, kod nas, lošiju kvalitetu života. Očekivano trajanje života u Hrvatskoj kraće je nego, u prosjeku, u EU, veća je izloženost zagađenom zraku u gradovima, stopa smrtnosti od kroničnih bolesti također je veća, kao i broj nesreća na radu sa smrtnim ishodom te broj poginulih na cestama. Kod nas je veća i stopa pretilosti, nezaposlenih mladih ljudi i nezaposlenih nedavno diplomiranih, a veća je, između ostalog, i stopa smrtnosti zbog ubojstva (0,9 naprama 0,7 na sto tisuća stanovnika). Bez učinkovitog obrazovanja, zdravstava i socijalne skrbi, kao i poreznih olakšica, zapošljavanja i priuštivog stanovanja, rizik siromaštva prenosi se s generacije na generaciju, zaključuje analiza.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.