Novac otišao samo bogatima: Hrvatska zasad bez centa za provedbu Junckerovog plana

Reuters

Jedini konkretan rezultat je angažman HBOR-a koji je u lipnju potpisao ugovor s Europskim investicijskim fondom za male i srednje poduzetnike, uz potporu EFSI-a

ZAGREB Gotovo sva sredstva do sada utrošena u realizaciju investicijskog plana za Europu, poznatog i pod nazivom Juncekrov plan otišla su u 15 nabogatijih zemalja EU-a, a 13 siromašnijih članica Unije ostalo je kraćih rukava. Prema pisanju Reutersa, to pokazuje analiza Europske investicijske banke (EIB) čiji je dokument ta agencija dobila na uvid. Junckerov plan za Europu težak je 315 milijardi dolara, a do konca lipnja program je generirao gotovo 105 milijardi eura ulaganja, odnosno trećinu planiranih investicija u trogodišnjem razdoblju. Sam predsjednik Europske komisije Jean Claude Juncker prije nepunih mjesec dana najavio je aktiviranje dodatnih 200 milijardi eura za investicijski plan i njegovo produženje do 2020. godine. Ukupno bi tako investicijski plan za Europu težio preko pola milijarde eura. No, oko dodatnih sredstava još će se rasprava voditi s obzirom na to da bi se ona mogla osigurati na štetu kohezijskih fondova što dijelu članica Unije neće odgovarati.

EIB zabrinut

Plan ulaganja za Europu usredotočen je na uklanjanje prepreka ulaganjima, pružanje vidljivosti i tehničke pomoći projektima ulaganja te pametnije iskorištavanje novih i postojećih financijskih sredstava. Cilj mu je privući privatna sredstva za financiranje investicija. I, iako Plan daje rezultate, u izvješću EIB-a izražava se zabrinutost zbog činjenice da sredstva mahom odlaze u bogatije zemlje Unije dok su praznijih ruku ostale siromašnije zemje kojima su investicije nužne za pokretanje razvoja i zapošljavanja. Stoga se i navodi kako bi možda trebalo proširiti krug područja koja se mogu kvalificirati za financiranje putem Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSI) kako bi i nerazvijenije zemlje imale lakši pristup sredstvima. Čak 92 posto portfelja EFSI-a, naime, koncentrirano je u 15 starih članica EU-a, dok je svega osam posto portfelja raspoređeno na 13 novijih članica Unije. Taj podatak posebno je problematičan i zbog činjenice da se većina manje razvijenih područja nalazi u 13 članica srednje i istočne Europe, navodi se u izvještaju.

Hrvatska je jedna od zemalja u kojima Junckerov plan kao da još uvijek ne postoji iako su vlade stvarale liste projekata javno-privatnog partnerstva koji bi mogli konkurirati za financiranje. No, jedini konkretan rezultat je angažman Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) koja je u lipnju potpisala ugovor s Europskim investicijskim fondom (EIF) za male i srednje poduzetnike (SME) uz osiguranu potporu EFSI-a.

Kreditni portfelj

»Provedba InnovFin SME garancijskog programa započela je tijekom rujna. HBOR je unutar ovog proizvoda ugovorio kreditni portfelj od 20 milijuna eura te model provedbe uključuje izravno financiranje HBOR-a preko postojećih programa kreditiranja« – navode u HBOR-u. Garancijski program je namijenjen inovativnim malim i srednjim poduzećima i malim srednje kapitaliziranim poduzećima. »Budući da je provedba programa započela tijekom rujna, možemo potvrditi da interes postoji, a konkretni projekti su u fazi pregovora«, rečeno nam je u HBOR-u.

Hrvatska, dakle, konkretnog financijskog učinka od Junckerovog plana u gospodarstvu za sada još nema.