Snimio Roni BRMALJ
Županije, općine i gradovi jednokratnu pomoć za novorođeno dijete trebali bi vezati uz materijalno stanje roditelja, tako da naknada bude usmjerena obitelji slabijeg imovinskog stanja i s više djece. To znači da bi oni s više imovine, kad su u pitanju lokalne vlasti, ostali bez naknade ili bi dobivali manju
I prije nego što je radna skupina Ministarstva financija obavila analizu poreznog sustava u državi, ali i izišla s prijedlogom reformi u tom sustavu, iz drugog je resora – Ministarstva socijalne politike i mladih, stigla najava reformi u porezu na dohodak.
Tako se u dokumentu pod nazivom »Strateški okvir mjera za učinkovitiji sustav socijalne zaštite u RH za razdoblje od 2016. do 2020.«, objavljenom na stranicama Ministarstva socijalne politike najavljuju reforme doplatka za djecu, ali i reforme poreznih olakšica. Riječ je istoj ideji koja je izašla u javnost kad je to ministarstvo vodila SDP-ovka Milanka Opačić, a svodi se na to da građani s plaćama većim od prosječne izgube dio poreznih olakšica koje imaju na djecu. Umjesto toga da se neoporezivi dio plaće povećava za jedno dijete za 1.300 kuna, za dvoje djece za 1.820 kuna, a za troje djece za 2.600 kuna, građani bi dobili pravo na umanjenje poreza i to za jedno dijete za 350 kuna, za dvoje djece za 450 kuna, a za troje djece za 550 kuna. Pravo na to umanjenje poreza, koje bi se obračunavalo tek nakon izračuna poreza, imala bi oba roditelja.
Po savjetu Komisije
Na taj način nešto veća neto primanja imali bi građani koji zarađuju oko prosječne plaće, dakle oni koji zarađuju oko šest ili do sedam tisuća kuna, ali bi to bilo stotinjak kuna mjesečno, dok bi oni s primanjima od tri ili čak i četiri tisuće kuna bili na istom. Građani s većim plaćama od primjerice osam ili deset tisuća neto kuna mjesečno bi gubili po nekoliko stotina kuna, ovisno o tome koliko djece imaju.
Više imovine – manje za novorođeno dijete
U Strateškom okviru mjera za učinkovitiji sustav socijalne zaštite iznesena je i još jedna zanimljiva ideja. Tako bi županije, općine i gradovi jednokratnu pomoć za novorođeno dijete trebali vezati uz materijalno stanje roditelja, tako da naknada bude usmjerena obitelji slabijeg imovinskog stanja i s više djece. To znači da bi oni s više imovine, kad su u pitanju lokalne vlasti, ostali bez naknade ili bi dobivali manju. S druge strane država bi svoju naknadu trebala povećavati i ona bi za sve bila jednaka.
Na taj način, objašnjeno je u dokumentu, želi se roditeljima omogućiti ista olakšica za djecu bez obzira na visinu njihovog osobnog dohotka jer je povećanje neoporezive osnovice korist donosilo onima s nešto većim plaćama. Ako se taj plan provede, oni bi državi plaćali više poreza, ali oni s najnižim primanjima ne bi od toga imali koristi. No, zato je plan podići dohodovni cenzus za ostvarivanje prava na dječji doplatak, čime bi se, objašnjeno je u dokumentu, omogućilo i obiteljima »s relativnom skromnim dohotkom da dobiju potporu za djecu koju dosad nisu dobivali«. Reviziju poreznih olakšica Hrvatskoj je savjetovala i Europska komisija.
Kad je ista ideja, na kojoj zapravo već dvije godine rade isti stručnjaci, u lipnju prošle godine procurila u javnost, iz HDZ-a su poručivali da je očito riječ o savjetu SDP-ovog PR-ovca da se pred kraj mandata stvara dojam da je ta vlada socijalno osjetljiva.
Na udaru srednji sloj
U neslužbenom razgovoru u Ministarstvu financija rekli su nam pak da stručnjaci za njih rade sveobuhvatnu analizu poreznog sustava u Hrvatskoj, da će izaći s prijedlogom reforme koja bi se počela primjenjivati od sljedeće godine i da dok taj prijedlog ne bude završen neće govoriti o parcijalnim rješenjima. Prvi potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko kazao je, pak, da će Vlada ići sa setom stimulativnih mjera.
– Za početak je potrebno zadržati stanovništvo u Hrvatskoj i povećati natalitet – jedna od mjera je 1.000 eura za obitelji s novorođenim djetetom. Svima onima koji su socijalno ugroženi status će biti popravljen, a oni s malo višim prihodima – sigurno će u poreznom smislu osjetiti reforme, kazao je Karamarko čime je neizravno poručio da je velika vjerojatnost da se ostvare prijedlozi iz objavljenog dokumenta. Kako će smanjenje plaća srednjem sloju utjecati na potrošnju u državi, a time i na rast BDP-a, koji je dobrim dijelom potaknulo i lanjsko porezno rasterećenje nitko zasad ne želi procjenjivati.
