Najednostavnije rečeno, primjenom novog Pravilnika visoka učilišta sav novac koji ostvare od nakladničke djelatnosti, iznajmljivanja prostora i opreme i poslova na tržištu ili od donacija više neće moći trošiti na plaće zaposlenika, što je u većini slučajeva bila dugogodišnja praksa. Nenamjensko trošenje vlastitih prihoda prije dvije godine potvrdio je i nalaz Državne revizije o poslovanju sveučilišta koji je pokazao da samo 19 od 91 visokog učilišta posluje prema zakonu, a isplate milijunskih honorara, golemi prihodi od školarina, nabavljanje opreme bez javnih natječaja bili su samo neki od primjera nezakonitih radnji. Nezakonite radnje prije pet godina ustvrdio je i Institut za javne financije u čijem se istraživanju pokazalo da tri četvrtine studentskih školarina koje dobiju hrvatska sveučilišta završi u džepovima nastavnika.

  Sve je to bilo podloga da resorno ministarstvo odredi nova pravila igre u kojoj će se vlastiti prihodi prvenstveno koristiti za unapređenje djelatnosti odnosno za kapitalna ulaganja. Ukidanje samovolje trošenja vlastitih prihoda i uvođenje discipline u poslovanje fakulteta provest će se na način da će Ministarstvo nadzirati trošenje vlastitih prihoda koji na godišnjoj razini dosežu 1,6 milijardi kuna. Visoka učilišta i instituti bit će dužni dostavljati kvartalna izvješća o svom poslovanju, a članovima akademske zajednice od tog pozamašnog kolača u kojem su do sada uživali ostat će tek mrvice, jer najviše će 40 posto vlastitih prihoda moći namijeniti za povećanje redovne plaće zaposlenika za rad izvan normirane redovne nastavne djelatnosti te za isplatu naknada za rad vanjskim suradnicima, dok se do sada za tu svrhu na pojedinim visokim učilištima izdvajalo i do 90 posto vlastitih prihoda.

  Naime, Državna je revizija ustvrdila da najvećim dijelom, a riječ je o 80 do 90 posto sredstava, odlazi na materijalne troškove projekata i isplate autorskih honorara, ugovora o djelu i stimulativno nagrađivanje sudionika projekta, dok visokim učilištima pripada manji postotak ostvarenih prihoda za opće troškove ili unapređenje djelatnosti.

Plaća za uspješnost

Utvrđeno je i da većina visokih učilišta isplaćuje uvećane plaće ili određene dodatke na plaću za uspješnost, što se financira iz vlastitih prihoda od obavljanja osnovne i drugih djelatnosti. Dodaci na uspješnost su isplaćivani svim ili pojedinim zaposlenicima na temelju pojedinačnih odluka dekana ili internih pravilnika, bez kriterija na temelju kojih bi se vrednovala uspješnost na radu, a u pojedinim slučajevima isplate uvećanih plaća za povećani opseg poslova nisu postojale evidencije iz kojih bi bilo razvidno u kojem vremenu i opsegu su poslovi obavljani, na koji način je utvrđena cijena rada, kao ni vrsta posla koji je obavljen. Istovremeno su isplaćivane i naknade za prekovremeni rad, a evidencije radnog vremena nisu bile ustrojene.

  Pojašnjavajući kako je u tijeku provođenje projekta Analize i povezivanja informacijskih sustava za financijsko upravljanje za korisnike Državnog proračuna koji ne posluju putem računa državnog proračuna, a koji, između ostalih, uključuju i javna visoka učilišta i javne znanstvene institute, pomoćnik ministra Ratko Zelenika ističe kako se namjenski i vlastiti prihodi tih proračunskih korisnika te rashodi koji se financiraju takvim prihodima ne evidentiraju u izvještajnom sustavu Državnog proračuna.

  – S obzirom na promjenu zakonskog okvira, navedenu analizu i uvođenje novog modela financiranja javnih znanstvenih organizacija i javnih visokih učilišta, nužno je bilo izraditi Pravilnik. Predloženim nacrtom Pravilnika definirani su kriteriji za korištenje vlastitih prihoda te su utvrđene jednake obveze izvještavanja za javna visoka učilišta i javne znanstvene institute. Ove će izmjene pridonijeti transparentnijem korištenju vlastitih prihoda. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta izradilo je analizu svih vrsta vlastitih prihoda koje javna visoka učilišta i javni znanstveni instituti ostvaruju. Iz analize financijskih izvještaja razvidno je da su u 2012. godini od vlastitih prihoda javna visoka učilišta ostvarila 942.6 milijuna kuna, a javni znanstveni instituti 220.4 milijuna kuna odnosno 1.1 milijardi kuna. Tako ostvareni prihodi čine 25 posto u ukupnim prihodima javnih visokih učilišta, odnosno 28 posto u ukupnim prihodima javnih znanstvenih instituta. U prethodnim su godinama ti iznosi dosezali i do 1,5 milijardi kuna. Posljedica ovako neuređenog sustava su česte subjektivne odluke odgovornih osoba o raspodjeli financijskih sredstava bez transparentnih kriterija, ističe Zelenika.

Kapitalna ulaganja

Nacrtom Pravilnika, dodaje, predlaže se jedinstveno praćenje odnosno korištenje i raspodjela vlastitih prihoda za visoka učilišta i institute dok se internim aktima može odrediti njihova detaljnija raspodjela. Intencija je da se ovi prihodi prvenstveno koriste za unapređenje djelatnosti odnosno za kapitalna ulaganja.