Nova porezna pravila u prometu nekretninama: Državni proračun dobiva, lokalni gube

Jagoda Marić

26. lipanj 2014 21:52

Izračunali su to u Ministarstvu financija  procjenjujući učinke tih zakonskih izmjena koje Hrvatska mora početi primjenjivati od sljedeće godine zbog usklađivanja s EU propisima

ZAGREB  Zbog toga što će  se od 1. siječnja sljedeće godine i u Hrvatskoj plaćati PDV na građevinsko zemljište državni će proračun  »profitirati« za dodatnih 115 milijuna kuna.

No, kako se onda na to zemljište više neće plaćati porez na promet nekretninama lokalni će proračuni izgubiti oko 70 milijuna kuna godišnje. Izračunali su to u Ministarstvu financija  procjenjujući učinke tih zakonskih izmjena koje Hrvatska mora početi primjenjivati od sljedeće godine zbog usklađivanja s EU propisima. Dogodit će se to radi toga što će se povećati naplata PDV-a, koji u cijelosti pripada državi, a smanjiti naplata poreza na promet nekretninama, kojeg dijele država i lokalne vlasti u omjeru 40-60.  Do 1. siječnja sljedeće godine  u Hrvatskoj će se i dalje na građevinsko zemljište plaćati porez na promet nekretninama, a na novoizgrađene građevine na tom zemljištu PDV. No, onog trenutka kad Hrvatskoj  istekne prijelazno razdoblje koje je od EU dobila za usklađivanje PDV će se plaćati  na cjelovitost objekta, građevinu i zemljište na kojem se ona  nalazi. Svoju je računicu Ministarstvo dalo uz izmjene i dopune dva zakona, onog o PDV-u i porezu na promet nekretninama, a koje donosi između ostaloga i zato da  bi se izbjeglo dvostruko oporezivanje, ali i da bi se suzbili pokušaji da se izbjegne bilo kakvo plaćanje poreza.

Za nove će se nekretnine u cijelosti plaćati PDV, dok se na stare i dalje plaća porez na promet nekretninama. No, u Poreznoj su upravi uočili da se kod druge ili treće prodaje nekretnine često događa  da građani izbjegnu prijavu i ne plate porez na promet nekretninama. To će pokušati spriječiti odredbom po kojoj  će svi koji steknu nekretninu, bez obzira kojem ona porezu podliježe, u roku od osam dana o tome morati obavijestiti Poreznu upravu, kako bi im se odredilo plaćanje poreza.

Što se tiče poduzetnika u građevinskom sektoru u Ministarstvu financija procjenjuju da da će se njihovi troškovi čak i blago smanjiti jer više na građevinsko zemljište neće plaćati porez na promet nekretninama, dok je naplata PDV-a, koju plaća kupac, za njih ionako neutralna. Što će se dogoditi s cijenama novih stanova za krajnjeg kupca nisu procijenili, ili barem to nisu iznijeli u svojim dokumentima.

No, zato je zanimljiv podatak po kojem je kriza  u šest godina gotovo prepolovila promet nekretninama. U 2007. ukupna vrijednost novosagrađenih nekretnina iz kupoprodajnih ugovora bila je 12 milijardi kuna, a u 2013. tek sedam milijarda kuna. Vrijednost građevinskog zemljišta kojim se trgovalo 2007.bila je 3,5 milijarde kuna, a šest godina kasnije tek 700 milijuna kuna.