U Finskoj bi se mogli zaposliti i socijalni radnici jer do posla u Europi najlakše dolaze visokokvalificirani, čak i u u Italiji koja je dosta pogođeno krizom pa je stopa nezaposlenosti mladih prešla 40 posto
ZAGREB Poprilična gužva vladala je u prostorijama Pučkog otvorenog učilišta u Zagrebu gdje je održan Sajam poslova, a po prvi puta i Europski dan poslova na kojem su se svi zainteresirani mogli upoznati s uvjetima života i rada u 16 europskih zemalja, odnosno 15 članica Europske unije i Norveškoj.
Ulaskom u EU, Hrvatski zavod za zapošljavanje postao je dio EURES-a, europske mreže javnih službi za zapošljavanje, pa su se hrvatski građani, kod EURES savjetnika iz europskih zemalja, mogli informirati o ponudi poslova i traženim profesijama u tim državama. Prezentacije o radu i životu u Austriji, Belgiji, Bugarskoj, Češkoj, Njemačkoj, Velikoj Britaniji bile su popunjene već sat i pol nakon otvaranja Sajma, no oni koji se nisu uspjeli izboriti za stolicu na tim prezentacijama mogli su informacije potražiti na pojedinačnim štandovima.
Važno znati jezike
»Poznavanje jezika važno je za zapošljavanje u Latviji«, objašnjavala nam je EURES savjetnica iz te zemlje Inga Gerasimova, istaknuvši da je ljudima određenih profila, uglavnom visokokvalificiranoj radnoj snazi, posebno iz informatičkog sektora, lakše naći posao na latvijskom tržištu rada. Slična je situacija i u Italiji, potvrdila nam je Roberta Scarpa, savjetnica EURESA iz Venecije, priznavši da je tržište rada u Italiji pogođeno krizom, pa je, primjerice, nezaposlenost među mladim ljudima prešla 40 posto, što je još uvijek manje nego u Hrvatskoj.
Sajam poslova i prvi Euroski dan poslova otvorio je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić koji je ustvrdio da su hrvatski građani sve više zainteresirani za poslove u EU. »Radna snaga ubuduće će biti pokretljivija, mijenjat će se zaposlenja, radna mjesta, gradove, zemlje, i to će biti normalan način zapošljavanja«, kazao je, kako prenosi Hina, Mrsić, poručivši da će se »morati ići tamo gdje posla ima, a ne čekati da posao sam dođe«.
Na slovenskom štandu mogle su se dobiti precizne informacije o uvjetima zapošljavanja u toj zemlji koji od 1. srpnja vrijede za hrvatske državljane. No, nudili su i priručni rječnik s 500 slovenskih riječi za lakše snalaženje u susjednoj zemlji, pa su oni koji nisu vični slovenskom mogli na brzinu naučiti kako se kaže »molim«, »hvala« ili, pak, »ugovor o radu« i »godišnji odmor«.
Probrane profesije
Finci nisu ništa prepustili slučaju: na štandu te zemlje dijelio se letak s detaljno pobrojanim profesijama kojih u Finskoj nedostaje, onih kojih Finska ima dovoljno te onih kojih ima i previše. Iz letka je vidljivo da toj skandinavskoj zemlji nedostaje, primjerice, zubara, kuhara, ljekarnika i socijalnih radnika, a da imaju previše građevinara, električara, putničkih agenata, vodiča.
»Trenutno nemamo oglasa za posao, ali ljudima objašnjavamo što mogu očekivati«, kazali su nam finski EURES savjetnici koji su tijekom jutra razgovarali s 50-ak mladih zainteresiranih ljudi iz Hrvatske. Otkrili su i da bi za većinu poslova u toj zemlji trebalo znati nešto finskog ili švedskog jezika, no za pojedine visokokvalificirane stručnjake u početku je dovoljan i engleski.
Na štandovima se predstavila i norveška tvrtka Engineering Supply, koja posreduje u zapošljavanju u industriji nafte i plina u Norveškoj. »Zapošljavamo inženjere«, pisalo je na promotivnom materijalu, dok su zaposlenici tvrtke objašnjavali mladim ljudima što mogu očekivati od posla u toj zemlji, kakvi su uvjeti života, i koji im »papiri« trebaju.
