Foto D. Kibel
Za govornicu je izašao uime ove stranke Vladimir Šeks i rekao da bi se ovim Zakonom narušilo nacionalno jedinstvo koje je teško stvoreno. Rekao je da bi to obuhvatilo veliki broj ljudi, te da je zakon protivan Ustavuapić, te nam govori o dva pokušaja
ZAGREB Prvi potpredsjednik Vlade i predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko izjavio je u ponedjeljak uvečer u Varaždinu da njegova stranka ne priprema nikakav zakon o lustraciji.
Odgovarajući na pitanje novinara Karamarko je tek dodao da bi lustracija trebala biti »promjena društvene klime, odmak od bilo kojeg totalitarizma«, te da »svi napokon moramo shvatiti da su zločine radili svi totalitarni sustavi u 20. stoljeću«.
Šeksov otpor
Stoga se čini da od zakona o lustraciji neće biti ništa, što je na neki način tradicija HDZ-a. Ova je stranka već odbacila pokušaj da se u Saboru raspravlja o ovom pitanju. Jedini pokušaj izrade Zakona o lustraciji bio je onaj s kraja devedesetih koji je napravio HSP. Predsjednik ove stranke bio je tada Anto Đapić, te nam govori o dva pokušaja puštanja zakona u proceduru.
– Nazvali smo ga Zakon o otklanjanju posljedica totalitarnog komunističkog sustava. Nije čak ni ušao u dnevni red zbog protivljenja HDZ-a. Za govornicu je izašao uime ove stranke Vladimir Šeks i rekao da bi se ovim Zakonom narušilo nacionalno jedinstvo koje je teško stvoreno. Rekao je da bi to obuhvatilo veliki broj ljudi, te da je zakon protivan Ustavu. A bio je zakon vrlo umjeren, obuhvatio bi oko 1.000 ljudi. Čak smo u njega ugradili i odredbu da bi se iz lustracije izuzeli oni koji se jesu ogriješli za vrijeme komunizma, ali su kasnije i sami postali žrtve. To smo ugradili zbog HDZ-a gdje je bilo dosta takvih ljudi, ali ni to nije pomoglo. Čak smo dva puta pokušali pustiti Zakon u proceduru, jednom 1997., a drugi puta 1998, rekao je Đapić. Dodao je da je njihov Zakon predviđao da se na deset godina iz javnog života udalje ljudi koje su nazvali povlaštenicima komunističkog sustava.
– Lustracija ne znači nikakav progon zločinaca. To je na DORH-u i na policiji. Lustracija znači da na primjer profesor na sveučilištu ne može biti bivši partijski ideolog. Ali dok se 1998. još i mogla provesti sada, 26 godina nakon pada komunizma, ona je praktički nemoguća. Sada se može provesti samo na simboličnoj razini. A HDZ bi se trebao konačno jasno odrediti je li ili nije za lustraciju. To su ozbiljne stvari, a oni su je stalno obećavali tijekom kampanje, rekao je Đapić.
Morbidan sustav
Predsjednik Hrvatske udruge političkih zatvorenika Marko Grubišić kazao je da je trebalo uvesti lustraciju 1990., te da je »komunizam bio jedan morbidan sustav koji je činio zločine nad političkim protivnicima«.
– Ali tada i danas je važno to na kakav se način lustracija provodi. A u ime komunizma nitko se nije ispričao. Naš se predsjednik ispričao u Knesetu. I to je u redu, ali se netko definitivno trebao ispričati zbog onoga što je rađeno u komunizmu, rekao je Grubišić. Po njegovom mišljenju moguće je lustrirati i suradnike komunističkih službi sigurnosti za što je preduvjet otvaranje arhiva.
