Supervizorica Europske središnje banke (ECB) Daniele Nouy procijenila je nedavno, u razgovoru za latvijsku novinsku agenciju LETA, da bi tržište nekretnina moglo izazvati novu krizu u Europi, ali je tu najavu nastojala ublažiti tvrdnjom da su banke bolje pripremljene za krizu nego što su bile prije deset godina.

O novoj se krizi i to nakon 2020. godine govori sve ozbiljnije, pa pojedine zemlje razmišljaju i o tome kako se, ojačani prethodnim iskustvom, što bolje pripreme za nove nedaće. Tako se neki dan jedan od čelnika američkog Feda Chales Evans, unatoč dobrim gospodarskim pokazateljima, založio se za to da se razgovara o planu za predstojeće razdoblje, odnosno za donošenje okvira za monetarnu politiku kako bi se Fed bolje nosio s eventualnom novom krizom.

Akumulirane pričuve

Pokušali smo doznati što u hrvatskim institucijama i gospodarskim udruženjima misle o tome treba li i Hrvatska, ne nužno na isti način kao drugi i ne samo na području monetarne politike, razmišljati o pripremi, koliko to malo gospodarstvo može odgovoriti na eventualni novi krizni val.

U raspravi o spremnosti za suočavanje s novom recesijom, a time i o mogućim reformama monetarne politike, kažu u HNB- u, kao najčešće alternative aktualnom pristupu ciljanju inflacije spominjali su povećanje stope ciljane inflacije, prelazak na režim ciljanja razine cijena ili ciljanja nominalnog BDP-a.

– Ta je rasprava svakako potrebna i korisna, mada među središnjim bankarima još uvijek prevladava stav da rizici povezani s promjenom monetarnog režima prevladavaju nad mogućim koristima, poručuju iz HNB-a. Kažu i da, zbog specifičnosti gospodarstva i monetarnog režima, opisana razmatranja za Hrvatsku nisu izravno relevantna, premda nisu i nevažna zbog značaja europodručja kao trgovinskog partnera te zbog hrvatskih aspiracija na članstvo u europodručju.

– HNB i dalje vodi iznimno ekspanzivnu monetarnu politiku i kontinuirano povećava već visoku likvidnost bankovnog sustava, što se i dalje ocjenjuje primjerenim s obzirom na stanje domaćeg gospodarstva. U tom je procesu HNB akumulirao znatne međunarodne pričuve. Zbog visoke razine domaće eurizacije i inozemne zaduženosti, međunarodne pričuve su, uz razinu devizne likvidnosti samih banaka i njihovu kapitaliziranost, jedna od ključnih odrednica sposobnosti za vođenje protucikličke monetarne politike, objašnjavaju iz HNB-a. Neto međunarodne pričuve su krajem kolovoza ove godine dosegnule razinu od 14,7 milijardi eura, dok su u istom razdoblju banke ojačale vlastite devizne pričuve za preko milijarde eura.

Razočaran HUP

– Upravo će navedeno, uz poticanje i održavanje snažne kapitalne pozicije bankovnog sustava, olakšati protucikličko djelovanje HNB-a u slučaju prelijevanja nepovoljnih učinaka eventualnog globalnog gospodarskog usporavanja – poručuju iz središnje banke.

Iz Hrvatske gospodarske komore napominju pak da je hrvatsko gospodarstvo još uvijek u fazi oporavka, a podaci o realnom BDP-u pokazuju da još uvijek nije dostignuta razina gospodarske aktivnosti iz 2008. godine. Snažniji oporavak, ističu iz Komore, ostvaren je zahvaljujući izraženijem rastu izvoza roba i usluga nakon pristupanja Hrvatske EU, dok je domaća potražnja i dalje na znatno nižoj razini nego u pretkriznom razdoblju. Tako je, dodaje HGK, i kreditna aktivnost poslovnih banaka daleko niža nego u pretkriznom razdoblju i tek se od prošle godine bilježi nešto izraženiji rast novoodobrenih kredita, a HNB uspješno provodi svoj cilj održavanja niske inflacije. U Komori misle da i HNB i Vlada vode politiku koja bi državi omogućila da se s novom krizom lakše nosi nego s onom 2008. godine.

– Neiskorištena visoka kunska likvidnost na novčanom tržištu i kontrolirano ekspanzivna monetarna politika HNB ostavljaju mogućnost i prostor za reakcije u slučaju pojave nove globalne krize. Vlada, s druge strane, provodi politiku suprotnu onoj iz razdoblja prije prethodne krize. Smanjivanje proračunskog deficita, smanjivanje javnog duga i niska razina javnih investicija dovela bi do znatno manjih posljedica nego u razdoblju nakon 2008. godine – zaključuju iz HGK.

Iz Hrvatske udruge poslodavca poručuju pak da stalno upozoravaju na potrebu snažnijih reformi i poboljšanja uvjeta poslovanja s ciljem omogućavanja većeg gospodarskog rasta i osnaživanja hrvatskog gospodarstva kako bismo spremniji dočekali sljedeću krizu. Glavni direktor HUP-a Davor Majetić podsjeća da je izlazak iz prethodne krize za Hrvatsku bio dug i težak te da su ga omogućila restrukturiranja i prilagodbe u privatnom sektoru i povoljni trendovi na izvoznim tržištima. Ističe da Hrvatska nije provodila reforme ni u vrijeme krize zbog čega je kod nas recesija trajala duže, a u nedovoljnoj mjeri se one provode i danas kada su uvjeti za provedbu promjena bolji.

– Čini se da donositelji odluka na pogreškama iz nedavne prošlosti, iako su nas one skupo koštale, nisu izvukli pouke. Za nas u HUP-u je to razočaravajuće jer smatramo da Hrvatska ne zaslužuje biti na začelju EU – imamo potencijala koje uporno ne želimo iskoristiti opirući se pozitivnim promjenama koje bi nam omogućile da napredujemo i gospodarski i u svakom drugom smislu, poručuje Majetić.