Aleksandra Kolarić / Snimio Darko JELINEK
Isti oni članovi bivšeg vodstva, koji su mene i druge izbacivali iz stranke i politički eliminirali, sada šire neistine. Jedini im je cilj da sakriju vlastitu odgovornost za šest izbornih poraza u nizu. Reakcije članova i građana na otvaranje SDP-a su izvrsne i to je jedino što je bitno
Početkom lipnja u SDP se vratila Aleksandra Kolarić, poznata stručnjakinja za odnose s javnošću i prva glasnogovornica Račanove Vlade u razdoblju 2000. – 2002., stranci je ovih dana ponudila analitički model za procjenu uspješnosti i potencijala stranačkih organizacija. Razgovarali smo o krizi SDP-a.
Ponudili ste stranačkom vodstvu analitički model pod imenom Viktorija za lokalne stranačke organizacije, prema kojem bi se temeljem triju faktora – uspješnosti, potencijala za rast i važnosti jedinice lokalne samouprave gradila strategija političkih odluka. Recite ukratko što bi se postiglo primjenom tog modela?
– Analitički model Viktorija definirat će mjesto svake organizacije u matrici uspješnosti i potencijala. Organizacije bi se prema zajedničkim karakteristikama grupirale u klastere, a vodstvo bi dobilo sažetu, preglednu sliku velikog broja nepreglednih podataka. Na temelju ovog modela vodstvo SDP-a može definirati koje su organizacije strateški prioriteti za nacionalnu razinu i razraditi planove aktivnosti za jačanje organizacija u sljedeće četiri godine. Primjenu planova, uz definiranje odgovornih za njihovo provođenje, moguće je tada uspješno pratiti.
Jeste li dobili kakvu povratnu informaciju od vodstva stranke?
– Konzultirala sam se u izradi ovog modela s nekim našim vodećim politolozima i sociolozima i prodiskutirala model s 20-ak SDP-ovaca. Od svih njih dobila sam izuzetno kvalitetne savjete. Na Glavnom odboru je Zlatko Komadina spomenuo model Viktorija kao mogućnost za analizu. Za unošenje podataka bila bi potrebna 2-3 tjedna. Analitički model Viktorija vodstvu SDP-a je vrlo moćan alat za političke odluke. Organizacije bi se analizirale po kriterijima jednakim za sve. Model omogućuje višegodišnje praćenje procesa, ne samo sadašnjeg stanja.
Poraditi na Bernardićevom nastupu
Kad se razgovara o sadašnjem stanju u SDP-u, jedna od kritičkih opaski je da ni javnost, ni političari, niti novinari ne doživljavaju ozbiljno predsjednika SDP-a Davora Bernardića, koji u gotovo svakoj situaciji komunicira napamet naučenim frazama. Mislite li da je moguće da SDP s takvim predsjednikom ikad dobije izbore?
– Mislim da svatko ima prostor za napredovanje i osobni rast, tako i Davor Bernardić. Očito je da mora poraditi na javnom nastupu i komunikaciji s novinarima i građanima. Predsjednik još uvijek nema iza sebe efikasan komunikacijski ured. Dovođenje Đurđice Klancir izvrstan je potez i očekujem da će ona to posložiti. Taj ured treba funkcionirati na isti način kao novinski desk. Stranka mora uspješno komunicirati vijesti o svim svojim aktivnostima. Nužno je postaviti i analitiku i osnovati digitalni odjel koji je bio izvrstan za vrijeme bivšeg vodstva, ali se umeđuvremenu raspao.
Bernardićev izbor nije nažalost donio poboljšanje rejtinga stranke, ali nije bilo ni strelovitog pada jer je stranku zatekao na 24 posto, a ona je sada na 21-22 posto.
Foto Darko Jelinek
Neposredno prije parlamentarnih izbora, prije nego što se Milanović povukao, još uvijek je SDP bio na 29-30 posto.
– Kad je Bernardić preuzeo stranku u studenome 2016., SDP je u Crobarometru bio na 24 posto. Naš problem je stagnacija i ogromna razlika između rejtinga HDZ-a i SDP-a. Odgovornost vodstva je stoga da pokrene stranku i osigura rast podrške građana.
Što je po vama vodstvo s predsjednikom Bernardićem pozitivno napravilo u posljednjih osam mjeseci?
– Dobar je potez otvaranja stranke, kako prema civilnom društvu, prema intelektualcima, tako i prema bivšim članovima. Prestalo se s političkim eliminacijama, pozvani su članovi da se vrate natrag. I vraćaju se. Nisam jedina koja se vratila. Formirani su savjeti i u njima imamo dosta nestranačkih stručnjaka. Otvoren je proces izrade novog statuta. Ono što je slabost jest da su brzina i ritam promjena polagani. U osam mjeseci trebali smo već imati nacrt novog statuta. Prvi test vodstva bit će novi statut. Ako on bude išao u smjeru povratka u prošlost i smanjivanja prava članova na odlučivanje povratkom delegatskog sustava, onog koji polako napuštaju mnoge uspješne, velike stranke u razvijenim demokracijama, to neće biti dobro. To bi samo značilo da odlukama rukovodi strah od promjena. Očekujem suprotno: da će se krenuti s daljnjom demokratizacijom i proširenjem sustava »jedan čovjek – jedan glas« za članove Predsjedništva i Glavni odbor. Drugi ključan korak koji jača participativnost članstva i simpatizera je uvođenje predizbora za sve kandidate za državne i lokalne pozicije.
Za koje funkcije bi bili predizbori?
– Za kandidate za gradonačelnike, načelnike i župane te za predsjednika Republike. Kadrovski bi stranku ojačali i predizbori za liste za Sabor. Mogući model za to su otvorene liste za kandidate koji ispunjavaju uvjete te da im članovi dodjeljuju redno mjesto na listi. Tako se mičemo od klanovsko-poslušničkog modela u kojem su na listi poslušni ili blisku šefu.
U svibnju 2015., kad sam zatražila povratak u SDP, napisala sam dokument Platforma Novog SDP-a. Platforma, kroz prijedlog statutarnih promjena, daje viziju modernog i demokratskog SDP-a. Sve ključne preporuke Platforme bile su sadržane u programu Zlatka Komadine kad se natjecao za predsjednika SDP-a, te također u programima Ranka Ostojića i Orsata Miljenića.
Kadrovski ojačati stranku
Ima i drugih zagovornika koji imaju argumente za to da nije potrebno da svi članovi biraju predsjednika. Najjače stranke u zapadnoj Europi ipak biraju delegatskim sustavom. I jedno i drugo je demokratski.
– Nije jednako demokratski. Delegatskim sustavom se glasa posredno, a ovim drugim neposredno. Predizbori npr. se već godinama prakticiraju u mnogim europskim strankama. SDP-u treba kadrovsko jačanje, promjene i otvaranje, a za to je nužna daljnja demokratizacija.
Recimo da je izbor Bernardića pokazao slabu stranu modela »jedan čovjek – jedan glas«. S druge strane, HNS je svog predsjednika birao delegatski pa je stranka završila tamo gdje je završila, a predsjednik je negdje nestao. Ima argumenata i za jedno i za drugo.
No provedena je jedna anketa Ipsos pulsa među biračima SDP-a koja je pokazala potpuno drukčije rejtinge od onih koji su se ostvarili izborom među članovima SDP-a. A na državnim izborima biraju birači, a ne samo članovi stranke.
– Zato se zalažem za predizbore za funkcije na državnoj razini. Naročito za predizbore u koje bismo mogli uključiti i registrirane simpatizere.
A što bi po vama trebao donijeti novi program SDP-a, na kojem se sada također počinje raditi?
– Stranka nema program još od 1996. godine. Treba definirati ključne vrijednosti stranke i ključna strateška opredjeljenja o gorućim društvenim pitanjima. Ne smijemo se pozicionirati niti radikalno lijevo, niti samo u lijevi centar, moramo biti dovoljno široki kišobran koji može obuhvatiti cijelu progresivnu scenu. Predsjednik stranke treba pripremiti smjernice i svoju viziju budućeg smjera SDP-a. Programsku radnu skupinu trebalo bi podijeliti u manje skupine jer je ovakva grupa prevelika da bi bila učinkovita. Nacrt programa i statuta trebaju proći aktivnu unutarstranačku raspravu, tako da članovi radnih skupina predstavljaju ta dva dokumenta članstvu u organizacijama na terenu, a ne da im se dokumenti samo šalju mailom. Za javnu raspravu o statutu npr. mjesec dana usred ljeta je prekratak rok.
Dosad je SDP imao tri predsjednika. Kako biste ocijenili predsjednike s njihovim najužim elitama ocjenama od 1 do 10?
– Pa ne mogu ih brojkama ocjenjivati. Račan je pokušavao modernizirati stranku, društvo i državu. Možda je iscrpljivao dugim raspravama, ali nije se bavio političkim eliminacijama. Započeo je modernizaciju, ali tu smo stali.
Bivše vodstvo je preuzelo stranku kad je HDZ bio na koljenima. U prvom pokušaju 2007. nisu uspjeli. U drugom pokušaju 2011. im je vlast pala u krilo jer su vodeći ljudi HDZ-a bili po zatvorima. Bilo je i dobrih i loših poteza, neke dobre odluke u Vladi su došle prekasno. Tu su dvije pobjede (parlamentarni 2011. i predsjednički izbori 2010.) i sedam poraza, od toga šest u nizu. Sapienti sat.
Padamo od 2011.
Pa, nije sedam poraza. Ako gledamo lokalne izbore, onda su rezultati SDP-a 2017. puno gori od onih iz 2013. a pogotovo onih iz 2009. godine, kad je SDP na lokalnim izborima bio jako dobar. Kad se uspoređuju rezultati iz 2009. s ovima danas, baš je golema razlika.
– Mi padamo od 2011. Stranka je kadrovski, financijski, politički i programski slaba. Bez dubinskih promjena nećemo ojačati.
Ako uspoređujemo rezultate dvaju posljednjih lokalnih izbora, onda je bitno pogledati koliko veliki postotak glasova je izgubljen u svibnju 2017. u odnosu na svibanj 2013. HDZ je 2017. apsolutno dominirao.
– To je rezultat 8 godina bivšeg vodstva, a ne 6 mjeseci novoga. Vodstvo se mora suočiti s time gdje smo. Ovo vodstvo je stranku preuzelo u krizi. Još uvijek stagniramo. Neke promjene su najavljene. Nadam se da će ići u pravom smjeru.
Jedna od poraznih stvari za hrvatsko društvo je ta da trenutačno ima najslabiju oporbu možda u zadnjih 20 i više godina, još tamo od sredine 90-ih godina? Početkom 2000. opozicija je preuzela vlast i onda je 15-ak godina situacija bila skoro pa izjednačena, na klackalici, desni i lijevi blok bili su jednako snažni. Još 2016. je tako bilo. Sada, 2017., nisu više te dvije pozicije ni izdaleka podjednake. A tu su još dvije populističke opcije, Most i Živi zid. I Nova ljevica koja bi mogla i značajnije rasti?
– Mi smo definitivno u proteklim godinama izgubili kontakt s glasačima. Na zadnjim parlamentarnim izborima izgubili smo 100.000 glasova. Glasovi Nove ljevice su dobrim dijelom bivši glasovi SDP-a. Imamo konkurenciju na lijevom centru od stranke Pametno. Sa svima njima, osim možda sa Živim zidom, SDP mora naći načina za zajedničku platformu, projekte i eventualno koalicije.
Neki visokopozicionirani članovi SDP-a nisu bili oduševljeni vašim povratkom u stranku jer kažu da ste na izborima kad je SDP vodio Milanović, javno pozivali birače da ne glasaju za SDP?
– Isti oni članovi bivšeg vodstva, koji su mene i druge izbacivali iz stranke i politički eliminirali, sada šire ovakve neistine. Jedini im je cilj da sakriju vlastitu odgovornost za 6 izbornih poraza u nizu. 100.000 naših glasača jasno je svojim ostankom kod kuće, a to sam i ja učinila, reklo 2016. što misli o tadašnjem neodgovornom i neuspješnom vodstvu SDP-a. Sve ostalo su izmišljotine.
Nisam »nutella«, ne moram se svima sviđati. Reakcije članova i građana na otvaranje SDP-a su izvrsne i to je jedino što je bitno. Okrenimo se budućnosti.
Foto Darko Jelinek
Vratiti SDP-u šanse za vlast
Činjenica je da ste prvi prozvali Milanku Opačić da da ostavku na mjesto potpredsjednice Sabora. Onda je to zagovarao Zlatko Komadina pa je Bernardić to realizirao. Znači li to da imate velik utjecaj na najuže vodstvo SDP-a?
– Ne, ne znači. Ne savjetujem Bernardića, niti sam u njegovom užem timu. Rado bih se uključila u izradu statuta i programa, jer tu mogu najviše pridonijeti. Međutim, vodstvo za to nije pokazalo interes. Stoga ću nastaviti s onim inicijativama koje mogu pridonijeti jačanju stranke. Želim pokazati da i kao običan član svatko od nas može pridonijeti. Što se tiče Milanke Opačić, zalagat ću se da ona i svatko drugi ima pravo javno kritizirati i program, i politiku, i samo vodstvo. Istovremeno, jasno, ne može biti na najvišoj poziciji u državi koju oporbena stranka ima.
Kako biste opisali Plenkovićevu politiku? Gdje idemo?
Izbila je i nova afera oko Nexusa koji je svoj državni, HBOR-ov kredit proslijedio Agrokoru.
– Da. Vidjet ćemo kako će Plenković iskontrolirati cijeli proces. O tome će ovisiti njegov uspjeh. Nisam optimistična što se toga tiče. Moguće je da Plenković krene u prijevremene izbore. SDP mora do tada ponuditi konkretna rješenja za goruće probleme građana.
Hoćete li se kandidirati za predsjednicu zagrebačke organizacije SDP-a?
– Kandidirat ću se za jednu od funkcija u vodstvu te organizacije. Smatram da znanjem i iskustvom mogu pridonijeti da se zagrebačka organizacija digne na noge. Imamo zasad dva službena kandidata, Etlingera i Marasa, pretpostavljam da ćemo imati i Rajka Ostojića kao trećeg. Na moju odluku utjecat će programi tih kandidata, zanima me tim koji će okupiti i kakav će program izbaciti. A želim prije čuti i mišljenje članova.
Imate li ambicije da se jednog dana kandidirate i za predsjednicu SDP-a?– Imam ambiciju, što sam pokazala svojom upornošću u protekle tri godine, utjecati na pokretanje dubokih promjena u SDP-u. Cilj nam mora biti da SDP postane stranka koja na svakim izborima ima šansu doći na vlast. Moja ambicija je jak, uspješan, moderan i demokratski SDP. Tome sam predana.
