Nije podnio valjanu ostavku: SDSS-ov Rašković ipak ne može nazočiti sjednici

Foto D. Kovačević

Rašković je dao ostavku, ali ona stupa na snagu danom konstituiranja Sabora, no  kondicionalna ostavka ne vrijedi dok se Sabor ne konstituira

ZAGREB   U današnjem pokušaju konstituiranja Sabora neće sudjelovati svi zastupnici, njih 151. SDSS-ov disident Mirko Rašković neće moći sjesti u zastupničke klupe i glasovati o predsjedniku Sabora, zato što do jučer u 10 sati nije podnio ostavku na nespojivu dužnost šibenskog dožupana. Doduše, ured župana Gorana Pauka izvijestio je medije da je Rašković, koji je u ponedjeljak izašao iz SDSS-a, dao ostavku, ali na način da ona stupa na snagu danom konstituiranja Sabora.

Bez pravnog učinka

Riječ je, dakle, o nekakvoj kondicionalnoj, a ne bezuvjetnoj ostavci tako da ona nema pravni učinak pa je Rašković i dalje dožupan. Stoga neće moći glasovati o predsjedniku Sabora. Predsjednica Mandatno-imunitetnog povjerenstva Gordana Sobol smatra da Rašković želi sjediti na dva stolca, a to nije moguće.

Ukupno je 31 novoizabrani zastupnik u zakonskom roku podnio zahtjev za mirovanje mandata, 18 iz SDP-a, sedam iz HDZ-a, pet iz HNS-a i jedan iz HDSSB-a. Među njima su i premijer Zoran Milanović i članovi njegove Vlade, koji će mandate moći aktivirati ako ne uspiju okupiti parlamentarnu većinu. I potpredsjednik HDZ-a Božo Galić, vukovarski župan, zamrznuo je zastupnički mandat, ali jučer je novinarima otkrio i da će vjerojatno prijeći u državnu izvršnu vlast ako je njegova stranka preuzme. Premda je Galić izjavio da je »pripremio papire za stavljanje u mirovanje mandata župana«, za što nema pravnog uporišta, jasno je da on reflektira na poziciju u eventualnoj HDZ-ovoj vlasti.– Nakon Sabora slijedi i formiranje Vlade i tek ću onda odlučiti hoću li ući u Sabor, ostati župan ili obavljati neku drugu funkciju, rekao je Galić.

Prošlog tjedna HDZ je radio pritisak na saborske službe da se Raškoviću dopusti sudjelovanje na današnjoj sjednici, pozivajući se pritom na Zakon o lokalnoj samoupravi koji propisuje da župan i dožupani imaju rok od osam dana za odluku hoće li obnašati tu ili zastupničku dužnost. No, saborski poslovnik vrlo je precizan, svi izabrani zastupnici morali su 24 sata prije konstituirajuće sjednice podnijeti ostavke na nespojivu dužnost da bi mogli odmah ući u Sabor. Uostalom, svi HDZ-ovi zastupnici u tom statusu, njih sedmero, pridržavali su se ove odredbe, svoje su saborske mandate stavili u mirovanje i danas će ih na sjednici mijenjati zamjenici koje je odredila stranka.

Ali, razumljivo je zašto pragmatični Rašković kalkulira. Da je podnio ostavku na mjesto dožupana, on bi, ako se Sabor ne konstituira, bio bez posla i plaće. Zato je odlučio pričekati razvoj događaja. Mandat osvojen na izborima pripada njemu, nitko mu ga ne može uzeti i aktivirat će ga kad god to bude želio. SDSS ne može mimo  Raškovića u Sabor poslati njegovu zamjenicu Vesnu Blanušu. Što se glasovanja o predsjedniku Sabora tiče, to je HDZ-u daleko važnije nego Raškoviću, koji je ranije ionako najavio da će se prikloniti političkoj opciji koja uspije formirati parlamentarnu većinu.

Kontinuitet vlasti

Naravno, u slučaju da se Sabor ne konstituira, niti ostali novoizabrani zastupnici neće moći regulirati mandat i početi primati plaću. Osim ako su zastupnici bili i u raspuštenom sazivu. Svi zastupnici sedmog saziva i dalje su na plaći sve dok se eventualno ne konstituira osmi saziv. To teoretski može trajati još mjesecima. Uz materijalna prava dolaze i obveze, pa bi ti stari zastupnici mogli, kad bi to bilo nužno, odrađivati sjednice saborskih tijela. Primjerice, Odbor za vanjsku politiku mogao bi, ako se ne konstituira novi saziv, potvrditi hrvatske veleposlanike i konzule.

– Sabor i Vlada ne prestaju postojati niti u jednom trenutku. U Hrvatskoj je kontinuitet vlasti, nema nikakvog bezvlašća. Sve su službe posložene, državne institucije normalno funkcioniraju dok traju pregovori o sastavljanju Vlade – rekao nam je SDP-ovac Peđa Grbin, predsjednik Odbora za Ustav.