U Saboru se jučer događalo nešto vjerojatno nezabilježeno u četvrt stoljeća parlamentarne demokracije u Hrvatskoj. Predlagatelji izmjena zakona i oni koji su se protivili njihovom usvajanju žustro su raspravljali, a da ni jedni ni drugi nisu znali što piše u tom dokumentu?!

Naime, i Most koji je predložio promjene Zakona o lokalnim izborima, i HDZ koji ih je podržao, i oporba koja ih je kritizirala, tvrdili su da su one isključivo motivirane željom da se zabrani novu kandidaturu dubrovačkom gradonačelniku Andri Vlahušiću iz HNS-a.

Meta HNS i Vlahušić

Međutim, Mostov prijedlog uopće ne zahvaća Vlahušića koji je, zbog zlouporabe položaja, u veljači prošle godine odlukom Vrhovnog suda pravomoćno kažnjen uvjetnom kaznom od šest mjeseci zatvora. Most, pak, u prvom čitanju predlaže da se za župane, gradonačelnike i načelnike općina ne smiju kandidirati osobe osuđene na »bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju od najmanje šest mjeseci ili uvjetnu kaznu od najmanje godinu dana«. Dakle, Vlahušić će se, osim ako zakonska inicijativa Mosta ne doživi u drugom čitanju ozbiljne izmjene, u proljeće iduće godine moći nesmetano natjecati za novi gradonačelnički mandat.

Arhiva NL

Nije lako odgonetnuti kako je došlo do ove farsične situacije. Činjenica je da je tijekom pregovora HDZ-a i Mosta o sastavljanju Vlade mostovac Miroslav Šimić prvi javno rekao da je usuglašeno uvođenje zakonskih ograničenja i da se temeljem njih »gospodin Vlahušić neće moći kandidirati na idućim izborima«. Ono što je Most kasnije uputio u saborsku proceduru ničim se ne odnosi na Vlahušića, ali svi su se u Saboru nastavili ponašati kao da to nije slučaj.

Nikola Grmoja (Most) već je u četvrtak, dok se raspravljalo o izmjenama Zakona o izboru zastupnika u Sabor, priznao da im je, kad je riječ o lokalnim izborima, meta baš Vlahušić.

– Nemam problema reći da je problem da jedna stranka za gradonačelnika hrvatskoga grada koji je najpoznatiji u svjetskoj javnosti kandidira čovjeka koji je pravomoćno osuđen. Mi idemo s tim zakonom upravo zbog toga. Da ta stranka to nije napravila, ne bi za tim uopće bilo potrebe – objasnio je Grmoja da su HNS i Vlahušić razlog spomenutih izmjena Zakona.

Grmojin stranački kolega Maro Kristić koji je na prošlim izborima u Dubrovniku bio Vlahušićev protukandidat, rekao je da mu je tada čestitao.

– Ako sada ovaj Zakon kači i Vlahušića, nisam mu ja kriv. On je počinio kazneno djelo zlouporabe položaja, a ne ja – ustvrdio je Kristić.

Staljinistički način

I HDZ-ov zastupnik Mato Franković je Dubrovčanin i stoga izravno zainteresiran.

– Žalosno je da uopće moramo raspravljati o zakonu ovakve vrste, a još žalosnije da čujemo da se taj zakon već danas naziva »Lex Vlahušić«. Nije to »Lex Vlahušić«, međutim nažalost mi u Hrvatskoj imamo samo jednog pravomoćno osuđenoga gradonačelnika zbog teškog kaznenog djela, a to je gospodin Andro Vlahušić – upozorio je Franković.

S druge strane, oporba je ustrajno branila Vlahušićevo pravo da se kandidira.

– Bez obzira na to što oni nemaju iskustva u Saboru, moraju znati da se zakoni ne donose zbog jedne osobe. Oni žele eutanazirati Andru Vlahušića na neustavan način, ali u tome neće uspjeti. Morat će ga legalno, pošteno, demokratski pobijediti ili priznati poraz u Dubrovniku, što ja očekujem, izjavio je novinarima predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak.

Na tom su tragu u sabornici govorili zastupnici SDP-a i Živog zida.

– Nemojte Vlahušiću onemogućavati kandidiranje, ako možete pobijedite ga na izborima – rekao je Gordan Maras (SDP).

– Taj se zakon samo zbog Vlahušića donosi na staljinistički način. Vlahušić po automatizmu gubi pravo da se kandidira, ali ako ga želite pobijediti, učinite to na izborima – poručio je HDZ-ovcima i mostovcima i Ivan Pernar (Živi zid).

Što se zbivalo sa zastupnicima u vezi s ovim zakonom, zaista je teško objasniti.

Predsjednik Mosta i predsjednik Sabora Božo Petrov i sam je komentirao »Lex Vlahušić«.

– Smiješno je govoriti da se zakon piše zbog jedne osobe, svaki zakon zahvaća neku osobu ili skupinu. Nema govora da se radi o gospodinu Vlahušiću, želimo samo da osobe koje se žele baviti javnim djelovanjem zaista budu na potrebnoj razini, da ispunjavaju norme koje vrijede i za druge ljude koji se žele zaposliti i donijeti, primjerice, potvrdu o nekažnjavanju – kazao je Petrov.