Nezadovoljni gosti: Turisti iz EU moraju platiti liječničku pomoć na Jadranu

Turističke ambulante nisu više ugovorni subjekti i HZZO ne može preuzeti troškove zdravstvenih usluga koje pružaju pa se one naplaćuju po »tržišnoj« cijeni, usklađenoj s cjenikom Hrvatske liječničke komore

Za razliku od prijašnjih godina kada Hrvatska nije bila članica Europske unije i kad su strani turisti besplatno koristili usluge turističkih ambulanti, državljanima EU od prošlog se mjeseca naplaćuju prema nalogu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje sve pružene zdravstvene usluge u turističkim ambulantama. HZZO o tome je domove zdravlja u kojima se većinom i nalaze turističke ambulante obavijestio još polovicom srpnja, objasnivši to činjenicom da turističke ambulante nisu ugovorni subjekti te da HZZO ne može preuzeti troškove zdravstvenih usluga koje je pacijentu pružio neugovorni subjekt.

Zanimljivo je da s druge strane domaći turisti koji ljetuju izvan prebivališta ne moraju plaćati usluge u turističkoj ambulanti. Svaki osiguranik HZZO-a može otići u bilo koju ugovornu ordinaciju primarne obiteljske medicine da mu se pruži pomoć. Usluge ne mora dodatno platiti, izuzev troškova participacije ukoliko nema ugovorenu policu dopunskog zdravstvenog osiguranja HZZO-a.

   »Stoga je potrebno sve domove zdravlja koji se nalaze na području vaše nadležnosti obavijestiti da su na ulasku u turističku ambulantu obavezni jasno označiti da se ne radi o ugovornom subjektu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje te da se u turističkoj ambulanti ne prihvaćaju Europske kartice zdravstvenog osiguranja«, piše u dopisu koji je još polovicom srpnja odaslan svim područnim uredima HZZO, a čija primjena u praksi izaziva sve više nezadovoljstva među turistima iz EU koji su na ljetovanju zatrebali liječnički pomoć.

Zaobilaženje uredbe

Tako je slovensko »Delo« jučer slučaju naplate zdravstvenih usluga turistima u Hrvatskoj posvetilo čitavu temu i svoj glavni komentar. Prema ocjeni vodećeg slovenskog dnevnog lista na ova se način zaobilazi europska uredba o koordinaciji sustava socijalne skrbi iz 2004. godine koja vrijedi i za Hrvatsku otakad je članica EU-a. »Delo« navodi primjere slovenskih turista kojima u ambulantama u Istri i Kvarneru nije priznata EU zdravstvena iskaznica s kojom su dosad prilikom boravka u Hrvatskoj ostvarivali pravo na besplatnu medicinsku pomoć u slučaju potrebe, što je i regulirano i bilateralnim sporazumom dviju država iz 2004. godine.

   Za strane turiste spornu naplatu zdravstvenih usluga u 12 turističkih ambulanti u Primorsko-goranskoj županiji potvrđuje ravnatelj Doma zdravlja PGŽ Boris Ritoša.

* prvi pregled liječnika opće medicine – 150 kuna* opskrba manjih površinskih rana uz »sterstrip« – 120 kuna* vađenje stranog tijela iz mekih tkiva – 120 kuna* opskrba veće rane uz anesteziju i šivanje – 200 kuna* tretmani opeklina – od 50 do 150 kuna* injekcije – od 15 do 50 kuna* ispiranje uha – 80 kuna

   – Sukladno uputama HZZO-a pristupili smo naplati zdravstvenih usluga turistima koji dolaze iz EU i imaju Europsku karticu zdravstvenog osiguranja. Turistima se ispostavi račun, a njegov iznos mogu refundirati kod osiguravatelja u svojoj matičnoj zemlji. Također, na svim našim turističkim ambulantama izvješene su obavijesti na četiri strana jezika da se zdravstvene usluge naplaćuju, kaže Ritoša.

Od 20 do 200 kuna

Do ove odluke, HZZO-u su se sve zdravstvene usluge pružene u turističkim ambulantama fakturirale uz kopiju europske kartice zdravstvenog osiguranja HZZO-u. U Domu zdravlja PGŽ ističu da se sada usluge u turističkim ambulantama naplaćuju prema važećem cjeniku zdravstvenih usluga i postupaka koje je početkom godine usvojilo Upravno vijeće ove ustanove, a koji je usklađen s cjenikom Hrvatske liječničke komore. Raspon cijena zdravstvenih usluga koje koriste pacijenti turističkih ambulanti u pravilu se kreće između 20 kuna koliko je potrebno platiti previjanje manje rane do 200 kuna koliko iznosi usluga opskrbe veće rane uz lokalnu anesteziju i šivanje. Unatoč dvojbenoj odluci HZZO-a, bilo bi zanimljivo vidjeti koliko bi hrvatski osiguranik u morao platiti za iste usluge u nekoj od europskih zemalja budući da je dobro poznato da cijena zdravstvenih usluga u Hrvatskoj daleko manja od cijene usluga u zapadnim europskim zemljama.    