Neven Klarin: HTV o Novom listu tendenciozno i netočno

Snimio Sergej DRECHSLER

Funkcija javne televizije je da informira javnost, a ne obrnuto – da razne priče ili ulica formiraju vijesti koje objavljuje javna televizija, i to u režiji bivšeg zaposlenika Glasa Istre Dražena Majića i njegove kolegice Kristine Pešić-Biondić

Plan operativnog restrukturiranja Novog lista u postupku predstečajne nagodbe predan je FINA-i i očekuju se dogovori s vjerovnicima. Zaposlenici u Novom listu redovito primaju plaće, no unatoč tome Novi list je često pod lupom medija, te je tako i središnji Dnevnik HRT-a dva dana zaredom, u subotu i nedjelju, svoju glavnu informativnu emisiju dijelom posvetio stanju u Novom listu i drugim povezanim društvima, koja su u vlasništvu Alberta Faggiana. U interesu riječke i hrvatske javnosti s predsjednikom Uprave Novog lista Nevenom Klarinom razgovarali smo o poslovanju tvrtke kako bi čitatelji Novog lista bili upoznati s relavantnim pokazateljima.

  Kako komentirate interes javne televizije za situaciju u našem listu?

  – Iznenađeni smo opširnim prilogom u Dnevniku HRT-a, u prvom redu zato jer nema novih momenata u postupku naše predstečajne nagodbe. Postavlja se doista pitanje konzumacije medijskog sadržaja, ako on ima elemente nevjerodostojnosti, tendencioznosti i upitne istinitosti – kome onda to treba sada? Funkcija javne televizije je da informira javnost, a ne obrnuto – da razne priče ili ulica formiraju vijesti koje objavljuje javna televizija, i to u režiji bivšeg zaposlenika Glasa Istre, Dražena Majića i njegove kolegice Kristine Pešić-Biondić.

Svi sudionici zbivanja oko predstečajne nagodbe već su ranije u niz navrata jasno i konkretno rekli kako stvari stoje, i takvo kompiliranje stare priče uopće nije potrebno, niti relevantno, tim više što pogled koji je objavljen odudara od realnog stanja, pa onda poprima sasvim drugi, iskrivljeni oblik. Odgledali smo dva dana Dnevnika, a da i dalje nije jasno što se htjelo reći, da li je to u funkciji političkih, gospodarskih ili nekih interesnih prestrukturiranja. 

Rješavanje kredita

Tvrdi se da je Novi list ugrožen sudužništvom u povezanim tvrtkama u vlasništvu Alberta Faggiana, spominju se obveze od čak 300 milijuna kuna?

  – Nikako, pa to pokazuju rezultati poslovanja u 2014. godini koju će Novi list završiti s dobiti. Bez obzira na predstečaj, Novi list uredno izvršava sve svoje obveze, i prema dobavljačima i prema zaposlenima, Novi list, naravno, ima određene obaveze prema Zagrebačkoj banci, koja je naš najveći vjerovnik – za dio kredita Novi list je sudužnik, odnosno garant, a dio je direktnih kreditnih obveza prema ZABA-i. Ukupno je riječ o 19 milijuna kuna kad je Novi list u pitanju. Treba naime odvojiti obveze koje prema Zagrebačkoj banci ima tvrtka Andre, u vlasništvu Alberta Faggiana, a koja posjeduje oko 80 posto vlasništva Novog lista, od kreditnih obveza koje ima sam Novi list.

  Kako se i kada planira podmiriti tih 19 milijuna kuna izravnih obveza Novog lista prema Zagrebačkoj banci, ali i sve ostale obveze?

  – Može se ići u dva pravca; u prvom redu na redefiniranje procijenjene vrijednosti udjela tvrtke Andre u vlasništvu Alberta Faggiana u Novom listu, koja je u trenutku kupovine tvrtke prije tri godine iznosila 82 milijuna kuna. Realna vrijednost tvrtke više ni približno nije tolika, i bit će potrebno utvrđivanje nove vrijednosti. Što se tiče ovih 19 milijuna kuna realnih obveza prema banci, i to se također može rješavati na dva načina; ili novim utvrđivanjem kreditne linije, dakle reprogramom kredita, naravno zajedno s vlasnikom tvrtke, ili na način da ZABA upiše određene postotne udjele vlasništva nad Novim listom temeljem visine svojih potraživanja. Dakle, suma sumarum, naravno da Novi list može samostalno vraćati sve svoje obveze prema Zagrebačkoj banci. 

Plan do 2019. godine

Stalno se spominje da predstečajni plan u sebi sadrži i odredbu o 60 zaposlenika viška u Novom listu. Možete li objasniti planove Uprave?

  – Nikakva brojka ne stoji u planu operativnog restrukturiranja koji je dostupan na FINA-i. To nigdje ne piše. A naravno da se može iščitati da će restrukturiranje značiti i djelomično smanjivanje rashoda. No, ovdje je riječ o razdoblju od 2015. do 2019. godine, dakle – četiri godine! Prije svega, Novi list je kroz jedan vrlo socijalno osjetljiv i sofisticiran način i u prethodnom razdoblju smanjio broj zaposlenih sa 308 na 262 kroz model otpremnina, i svatko tko je želio otići mogao je, bez ikakvog pritiska, isključivo vlastitom voljom.

Tvrdite da će i Zadarski list podmiriti svoje obaveze, zbog kojih postoji i optužnica DORH-a?

  – Kupac za Zadarski list postoji, prema mojim saznanjima tvrtka Dinos Građenje u postupku je preuzimanja vlasništva nad Zadarskim listom i u predugovoru se jasno navodi da će novi vlasnik podmiriti ostatak svih obveza Zadarskog lista prema Novom listu. To je obaveza koja stoji u ugovoru. Ja od 1. rujna prošle godine nisam u upravljačkoj strukturi Zadarskog lista, a posebno nemam veze s pitanjima koja se odnose na vlasništvo. Mnogi su se, znate, pojavljivali u vezi Zadarskog lista, među njima i Reno Sinovčić, ali dalje od volje i iskaza interesa, nije se nikada došlo.

  A zašto je morao otići bivši glavni urednik Zadarskog lista Edvard Šprljan?

  – Šprljan je otišao zbog lošeg rezultata kao glavni urednik, za što je imao ugovor na godinu dana, a ne zbog tekstova o Reni Sinovčiću, o kojemu je uvijek Zadarski list iscrpno izvještavao, pa tako i danas. Šprljan očito kao relativno dobar novinar, ali nažalost kao loš urednik nije mogao provesti očekivanja od strane vlasnika i uprave. Svoj osobni neuspjeh objašnjavati ovakvim insinuacijama je neprofesionalno i neetično. Nažalost, još uvijek se jedan mali broj novinara Zadarskog lista bavi uličnim tračevima koji štete ugledu Zadarskog lista, a i njima samima.

Sadašnji plan predviđa cijeli niz modela. Prvo, dio ljudi će otići u mirovinu prirodnim odljevom, drugi dio će biti zahtjevi za odlaskom u prijevremenu mirovinu, treće – radimo na novoj internoj organizaciji, outsourcingom ćemo rješavati dio potreba; četvrto – ponovno će biti aktiviran i model s otpremninama, pa će sigurno još dio ljudi sam otići. I na kraju, ono najvažnije, peti element: sustav kvantifikacije i normizacije učinka zaposlenih koji je vrlo egzaktan i objektiviziran. Znate, dio djelatnika ne ispunjava ni minimalnu normu, neki objavljuju jedan ili dva teksta mjesečno. Jasno je i javnosti i svakome da ti ljudi jednostavno tako ne mogu raditi.

 Moja je obaveza kao predsjednika Uprave da se napravi distinkcija između rada i nerada, tako da će i to sigurno generirati da se smanji određeni broj ljudi. Naravno, kroz povećanje prihoda i ukupnih poslovnih aktivnosti, nastojat će se zadržati što više ljudi u poslovnom procesu. A to koliko će Novi list biti stabilna tvrtka, ne ovisi samo o Upravi, nego i o svakom zaposleniku.

  Poseban je teret Zadarski list, iz kojeg i vi dolazite, a od kojeg Novi list nikako ne uspijeva naplatiti potraživanja?

  – Stalno se spominju povezana poduzeća, ali i ovo treba znati; u deset godina Novi list je prihodovao 100 milijuna kuna od tvrtke Glas Istre Novine, a od Zadarskog lista 35 milijuna kuna, u prvom redu od tiskanja. To je velik obrt novca. Dakle, za nas je nužno da nastavimo kontinuitet proizvodnje i u tiskari. Naravno da vlasnik Albert Faggian traži modele za kontinuirano poslovanje svih tvrtki koje ima u vlasništvu, a pritom je sigurno ono osnovno: Novi list će se naplatiti u svakom slučaju. 

Na korist čitatelja

Novi list, dakle, normalno nastavlja poslovati?

  – Tako je, apsolutno. Po svim procjenama, Novi list može nesmetano nastaviti normalno poslovanje, to dokazuju i poslovni rezultati iz 2014. godine. Trend je pozitivan, provodimo cijeli niz internih reogranizacijskih procesa uključujući grafički pool i multimedijalni desk, reorganizirali smo distribuciju, pokrenuli smo ili ćemo pokrenuti niz novih izdanja ili priloga, ulazak Butige u list je odmah povećao tiražu, popravili smo tehnološku infrastrukuturu za naš portal koji je odmah zabilježio 20 posto više posjeta jer sada ima i brže dostupan i opširniji medijski sadržaj nego donedavno, i imamo 23 milijuna posjeta našem portalu u zadnjoj godini. Procesi su u tijeku i naši čitatelji to trebaju znati.

Uz HTV-ove sage koje prate rad drugih medijskih kuća, EPH primjerice, pitamo se kome i zašto baš sada potreban ovakav medijski pritisak, je li to javni interes ili interes nekih pojedinaca ili grupa, baš u trenutku kad se Novi list konsolidira, ili se jednostavno radi o pomanjkanju sadržaja i nemaštovitosti javne televizije. To nam, naravno, u ovom trenutku može generirati sasvim mjerljivu štetu i stoga je važno da i čitatelji Novog lista znaju što se točno događa i kakvi su nam planovi. A planovi su poboljšanje poslovanja i kontinuitet rada upravo na korist naših čitatelja. Aktivnosti u procesu poslovnog restrukturiranja zacijelo će osigurati perspektivu Novog lista kao najutjecajnije regionalne i nacionalne novine.