Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 6° 1n
Sutra: 6° 6° 1n
23. siječnja 2020.
1. maj

Nestalo svako 7. radno mjesto u industriji: Što se u samo desetljeće i pol dogodilo s radnicima u Hrvatskoj?

Nestalo svako 7. radno mjesto u industriji: Što se u samo desetljeće i pol dogodilo s radnicima u Hrvatskoj?
Nestalo svako 7. radno mjesto u industriji: Što se u samo desetljeće i pol dogodilo s radnicima u Hrvatskoj?
Autor:
Objavljeno: 1. svibanj 2018. u 7:01 2018-05-01T07:01:56+02:00

U 15 godina, prema službenim statistikama, Hrvatska je izgubila 144 tisuće aktivnih stanovnika i dobila 180 tisuća umirovljenika, što čini rast od 15 posto. U mirovini su vjerojatno završili svi oni radnici iz metalske, tekstilne, kemijske industrije čije su tvrtke u međuvremenu nestale

ZAGREB Davno su prošla vremena kad su hrvatski ministri s nelagodom dolazili na središnju sindikalnu proslavu Prvog maja u zagrebački park Maksimir, znajući da ih tamo čekaju zvižduci i negodovanje desetaka tisuća ljudi. Jedne su godine, nakon izmjena Zakona o radu, Račanovi ministri izbjegavali staze kojima su se kretali prosvjednici ili slavljenici, pa su birali put kroz šumu, ali su svejedno došli. Došao je ponovo 2006. godine i tadašnji ministar gospodarstva Damir Polančec u Vladi Ive Sanadera, iako je godinu dana ranije dočekan i ispraćen zvižducima. U novom pokušaju dobio je pljesak za hrabrost. Negodovanje i zvižduke u Maksimiru je za Praznik rada morao odslušati i bivši predsjednik Franjo Tuđman.

No, ta su vremena prošla prije dva desetljeća ili gotovo desetljeća i pol. Zadnjih godina proslava Praznika rada u Maksimiru svela se na grah koji podijeli zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, a sindikati tamo više ne organiziraju proslavu, nego prosvjednu kolonu po gradu.

Utjecaj iseljavanja

A što se dogodilo s onima koje bi danas trebalo slaviti, s hrvatskim radnicima?

Njih je sve manje, a pri tome sve više svoju plaću zarađuju u uslužnoj djelatnosti, a sve manje u proizvodnji. Službena statistika kaže da je broj zaposlenih danas i prije 15 godina gotovo isti, no te 2003. godine u 1,34 milijuna zaposlenih nisu bili uključeni oni u obrtu i slobodnim zanimanjima, dok najnovija brojka o 1,37 milijuna zaposlenih uključuje i 180 tisuća onih iz obrta i slobodnih zanimanja. Sve je manje i onih koji bi bili potencijalni radnici. Danas je u Hrvatskoj, opet prema službenoj statistici DZS-a, 1,566 milijuna aktivnog stanovništva, što je 144 tisuće manje nego prije 15 godina. No, zato se država može podičiti time da ima i 171 tisuću nezaposlenih manje.

okvir

Uz to što ima sve manje stanovnika, što ih se sve više iseljava, upola manje nezaposlenih vjerojatno je posljedica i toga da je Hrvatska u 15 godina dobila 181 tisuću umirovljenika. U mirovini su vjerojatno završili svi oni radnici iz metalske, tekstilne, kemijske industrije, čije su tvrtke u međuvremenu nestale. Samo u prerađivačkoj industriji, prema podacima DZS-a, u odnosu na prije 15 godina nestalo je svako sedmo radno mjesto. U odnosu na 2008. godinu, kada je u toj grani radilo i više ljudi nego 2003. godine, Hrvatska je izgubila svako peto radno mjesto. Slično je u poljoprivredi i građevinarstvu.

Rast turizma

U 15 godina rastao je broj radnih mjesta u uslužnim djelatnostima, pa je tako danas u trgovini zaposleno gotovo 20 tisuća ljudi više nego prije 15 godina. No, i tu zadnje desetljeće počinje padati broj zaposlenih. Prije deset godina u trgovini je bilo zaposleno čak 225 tisuća ljudi, danas ih je 40 tisuća manje. Gašenje malih kvartovskih dućana i sve naprednija tehnologija sugeriraju da će se broj sve više smanjiti. No, zato raste broj zaposlenih u turizmu, iako za tu granu svatko ima svoje statistike. Prema podacima Hrvatske turističke zajednice, od 2003. do 2016. godine u turizmu je broj zaposlenih porastao za gotovo 20 tisuća. I nastavit će rasti. Zadnjih godina ionako se samo govori o tome da Hrvatskoj nedostaje konobara, kuhara, sobarica...

Za gotovo 25 tisuća povećao se i broj zaposlenih u obrazovanju, dijelom i zbog sve više privatnih škola i fakulteta, što je slučaj i sa zdravstvenom zaštitom i socijalnom skrbi gdje je broj zaposlenih u desetljeće i pol narastao za 16 tisuća.

Svjetski trend

Nije promjena strukture zaposlenih samo hrvatska priča, mijenja se ona i u cijelom svijetu, pa i u Europi, ali zemlje koje napreduju brže od Hrvatske ili su daleko ispred nje, još uvijek čuvaju svoju proizvodnju, odnosno ne dopuštaju da, iako im turizam bio višestruko jači od hrvatskog, povećava svoj udio u BDP-u brzinom kako se to događa u Hrvatskoj.

Sindikat metalaca Hrvatske u posljednje se vrijeme aktivirao oko spašavanja brodogradnje, konkretno 3. maja, a predsjednik tog sindikata Vedran Dragičević ističe da su spomenute brojke samo posljedica deindustrijalizacije Hrvatske, jer valjda netko želi »vjerovati da Hrvatska može živjeti od turizma i ostalih uslužnih djelatnosti«.

– Dobro je da te grane rastu, dobro je da turizam zarađuje sve više, ali nije dobro da je njegov udio u BDP-u i javnim prihodima toliko narastao da je dosegnuo 20 posto, jer sve drugo, posebice industrija, pada. Mi kao mala zemlja nismo smjeli dopustiti da njegov udio naraste iznad pet posto, jer naravno turistički rezultati ne ovise samo o nama, napominje Dragičević. Primjerice, Švicarska od turizma zaradi barem dvostruko više od Hrvatske, ali je njegov udio u BDP-u tek tri posto.

– Na kraju će nam djeca koja su završila fakultete konobariti u sezoni, ako ne odu van, a tražit će se i skupo plaćati »meštri« svih zanata, jer smo obezvrijedili ta zanimanja pa ih više u svojoj državi nećemo ni imati – nimalo svijetlu budućnost ne vidi Dragičević.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.