I "bogati" bi nestajali - Općina Kostrena / Foto S. JEŽINA
Otočni kriterij bio je spasonosan za najrazvijenije općine, s najvećim proračunskim prihodom po stanoviku. Da nije primijenio taj kriterij Most bi od deset najrazvijenijih općina ukinuo njih – deset
ZAGREB Ostvari li se prijedlog Mosta prema kojem bi općine ubuduće morale imati 5.000 stanovnika (osim otočnih), a što bi čak bilo ustavom definirano, ukinulo bi se 79,25 posto sadašnjih općina u Hrvatskoj. Konkretno, od 429 općina u Hrvatskoj njih 375 ima manje od 5.000 stanovnika, prema podacima iz popisa stanovništva iz 2011. godine. Kada se od te brojke oduzme 35 otočnih općina, preostaje njih 340 koje po prijedlogu Mosta više ne bi mogle biti općine. Most u svom prijedlogu reforme lokalne i regionalne samouprave ne inzistira imperativno na brojci od 5.000 stanovnika, ali iz prijedloga je jasno da je ta brojka njihovo polazište.
Općine PGŽ-a bi najmanje nastradale
Općine Primorsko-goranske županije bi zbog otočnog kriterija najmanje stradale u Mostovoj reformi. Od 22 općine te županije njih 18 nema 5.000 stanovnika, ali njih sedam su na otocima što znači da bi ih opstalo 11 ili točno 50 posto. Općinski status izgubili bi Brod Moravice, Fužine, Klana, Kostrena, Lokve, Lovran, Moščenička Draga, Mrkopalj, Ravna Gora, Skrad i Vinodolska općina iz čega se vidi da bi Gorski kotar ostao bez većine sadašnjih centara što bi vjerojatno dodatno ubrzalo depopulaciju kraja. Otočni status spasio bi općine Baška, Dobrinj, Lopar, Malinska-Dubašnica, Omišalj, Punat i Vrbnik. U Primorsko-goranskoj županiji su i tri grada s manje od 5.000 stanovnika, a to su Čabar, Kraljevica i Cres.
Županije bez općina
U tri sadašnje županije više ne bi bilo općina. Niti jedna od 17 općina Karlovačke županije nema 5.000 stanovnika, a tolikom brojnošću ne može se pohvaliti niti jedna od 18 općina Bjelovarsko-bilogorske županije kao niti bilo koja od njih osam iz Ličko-senjske županije. Stanje bi bilo i gore da Most nema namjeru zaštititi barem općine na otocima. Da se kriterij broja stanovnika u općini primjenjuje i na otoke bez ijedne općine ostale bi i Zadarska i Šibensko-kninska županija. Zanemari li se otočni kriterij najviše bi općina opstalo, izraženo u postotcima, u Zagrebačkoj županiji. Ukinuto bi bilo tek 16 od 25 općina, što znači da njih 36 posto ispunjava Mostov preduvjet za opstanak.
Da se Mostov prijedlog može tretirati kao svojevrsni općinosjek potvrđuje Istarska županija. Od 31 općine opstao bi samo Medulin što znači da bi svi profesionalni načelnici, osim Gorana Buića, morali potražiti novi posao. Opravdano je pretpostaviti da se tako nešto IDS-u uopće ne bi svidjelo. Nakon ove zamišljene administrativno teritorijalne reorganizacije Koprivničko-križevačka županija izgledala bi prilično interesantno: umjesto tri grada i 22 općine koliko je sada, imala bi tri grada i općinu Sveti Ivan Žabno.
Nestale bi 2/3 zadarskih općina
Općine Zadarske županije potpuno bi nestale da nije otočnog kriterija u Mostovoj reformi. Od 28 općina te županije nijedna nema 5.000 stanovnika, ali njih devet je na otocima što znači da bi ih opstala trećina. Općinski status izgubili bi Bibinje, Galovac, Gračac, Jasenice, Lišane Ostrovičke, Novigrad, Pakoštane, Polača, Poličnik, Posedarje, Privlaka, Ražanac, Stankovci, Starigrad, Sukošan, Sveti Filip i Jakov, Škabrnja, Vrsi i Zemunik Donji. Otočni status spasio bi općine Kali, Kolan, Kukljicu, Pašman, Povljanu, Preko, Sali, Tkon i Vir. U Zadarskoj županiji su i tri grada s manje od 5.000 stanovnika, a to su Obrovac, Nin i Pag.
Veličina nije važna
Otočni kriterij bio je spasonosan za najrazvijenije općine, odnosno općine s najvećim proračunskim prihodom po stanoviku. Da nije primijenio taj kriterij Most bi od deset najrazvijenijih općina ukinuo njih deset. Prema podacima Instituta za javne financije iz rujna ove godine općine s najvećim proračunskim prihodom po stanovniku su redom Vir, Funtana, Šolta, Baška, Sutivan, Bol, Kolan, Kostrena, Omišalj i Tisno. Funtana u Istarskoj i Kostrena u Primorsko-goranskoj županiji usprkos svojoj financijskoj uspješnosti ne bi preživjele, a status Tisnog i inače je upitan budući da je riječ o poluotočnoj općini. Njen je teritorij dijelom na kopnu, dijelom na otoku. Najuspješnija kontinentalna općina po tom kriteriju, Plitvička jezera, doživjela bi sudbinu Funtane i Kostrene. Nešto bolje bi prošle demografski najuspješnije općine u Hrvatskoj. Od pet općina s najboljim demografskim podatkom Most bi ukinuo njih tek dvije: Mariju Goricu u Zagrebačkoj i Pribislavec u Međimurskoj županiji. Opstale bi Podstrana, Župa Dubrovačka i Viškovo.
Primjena od 2019. godine
Odredba o tome da općine moraju imati najmanje 5.000 stanovnika unijela bi se u Ustav do kraja 2016. godine, ali se ne bi primijenila na prvim sljedećim lokalnim izborima. U slučaju da se prihvate promjene koje predlaže Most i rokovi za provedbu, građani bi na sljedeće lokalne izbore u svibnju 2017. godine izašli kao što su izašli i 2013. godine. Do početka 2018. godine predviđa se završetak pregovora između Vlade, općina i gradova o spajanju postojećih općina i gradova u nove jedinice lokalne samouprave. Do ožujka 2018. bili bi provedeni referendumi, gdje je potrebno, o tome kome će se pojedina općina koja bi bila ukinuta, priključiti. Do prosinca iste godine usvojeni bi bili svi potrebni zakoni koji bi pratili novi teritorijalni ustroj, a novi lokalni izbori bili bi održani već u svibnju 2019. godine, a ne 2021. godine.
Postigne li se dogovor o reformi kako je predlaže Most za Gračac bi se moglo reći da veličina nije važna. Riječ je o najprostranijoj općini u Hrvatskoj, prostire se na čak 957,19 četvornih kilometara, ali to što zauzima 1,7 posto hrvatskog teritorija ne bi joj bilo dostatno za opstanak.
Kada bi se kriterij od minimalno 5.000 stanovnika primijenio i na gradove, njih 16 ne bi ispunjavalo taj kriterij, ali sedam bi ih opstalo jer su na otocima. Usvoji li se prijedlog Mosta i unese li se u Ustav odredba o tome da općina mora imati najmanje 5.000 stanovnika, svakih deset godina, ovisno o rezultatima popisa stanovništva mijenjat će se broj jedinica lokalne samouprave.
