Sporna razdioba

Neriješene žalbe nakon prodaje jaružala: Uplata pola milijarde u proračun čeka odluku suda

Orjana Antešić

Čeka se pravorijek Visokog trgovačkog suda / Foto  DALIBOR URUKALOVIC/PIXSELL

Čeka se pravorijek Visokog trgovačkog suda / Foto DALIBOR URUKALOVIC/PIXSELL

Žalbu na razdiobu je uložio vjerovnik čije su hipoteke bile četvrta i peta po redoslijedu upisa, pa je ostao »kratkih rukava«, ali i Uljanik brodogradilište u stečaju koje smatra da ima prvenstvo u namirenju potraživanja



RIJEKA  U državni proračun još uvijek nije uplaćeno pola milijarde kuna od prodaje najskuplje Uljanikove novogradnje, usisnog jaružala »Willem Van Rubroeck«. Ni neće, sve dok Visoki trgovački sud ne donese svoj pravorijek na uložene žalbe.


Početkom ovog mjeseca na sudu u Pazinu održano je ročište za razdiobu 794 milijuna kuna od prodaje jaružala. Najprije su, i to u 100-postotnom iznosu, namirene banke jer su njihove hipoteke na jaružalu bile prve po redoslijedu upisa.


Belgijska KBC banka od ovih gotovo 800 milijuna »uzela« je 127 milijuna kuna, a Privredna banka Zagreb 157 milijuna kuna. Nakon što su još pokriveni troškovi unovčenja »Willem Van Rubroecka«, koji su obračunati u iznosu od 5,3 milijuna kuna i koji se uplaćuju na račun stečajne mase Uljanika, Rebublici Hrvatskoj, odnosno Ministarstvu financija pripalo je ono što je ostalo – točno 502.371.720,44 milijuna kuna. To je nešto više od polovine onog što je iz državnog proračuna plaćeno za ovo jaružalo.


Pomorski privilegij




Kod raskida ugovora za »Willem Van Ruboreck«, podsjetimo, Ministarstvo financija platilo je 920 milijuna kuna protestiranih državnih jamstava. Prema neslužbenim informacijama, žalbu je uložio vjerovnik čije su hipoteke bile četvrta i peta po redoslijedu upisa, a s obzirom na to da za pokriće njegovih tražbina nije bilo dovoljno sredstava iz kupovnine, tako da je ostao »kratkih rukava«.


Međutim, žalbu na razdiobu novca uložilo je i Uljanik brodogradilište u stečaju koje se pozivalo na pomorski privilegij i tražilo da ima prvenstvo u namirenju svojih potraživanja. Riječ je o ukupno 2,2 milijuna kuna na ime troškova veza i skladištenja opreme za jaružalo. Sud je, međutim, odbio zahtjev Uljanik brodogradilišta za prvenstvenim namirenjem s osnova pomorskog privilegija, smatrajući ga neosnovanim, ali je isto tako rezervirao taj novac koji se trebao nalaziti na posebnom depozitu suda dok se ne razriješe prijepori koji se upravo po ovom pitanju, komercijalne naplate priveza i skladištenja, vode između Uljanika, kao bivšeg nositelja koncesije te Uljanik brodogradilišta u stečaju, kao potkoncesionara.


Analiza ugovora


Stečajna upraviteljica Uljanika Marija Ružić dala je, naime, napraviti i pravnu analizu ugovora koji je njezin prethodnik potpisao sa stečajnim upraviteljem Uljanik brodogradilišta Lorisom Rakom, a koji su osnova prema kojoj je Uljanik brodogradilište u stečaju svaki mjesec, od otvaranja stečaja u pulskom škveru, fakturirao troškove veza i skladišninu. Ta analiza ukazala je da su potpisani ugovori protivni pravnim propisima o uporabi pomorskog dobra, pa je očito da će se o ovom pitanju dva stečajna dužnika, Uljanik i Uljanik brodogradilište, morati ili nekako dogovoriti, ili će sve završiti na sudu.


Bez obzira na to što je tih 2,2 milijuna kuna u sudskom rješenju o razdiobi kupovnine rezervirano, ili možda baš zato, stečajni upravitelj Uljanik brodogradilišta Loris Rak uložio je žalbu smatrajući da je sud pogrešno interpretirao odredbe Pomorskog zakonika kada je odbacio zahtjev za prvenstvenim namirenjem po osnovi pomorskog privilegija.