ZAGREB – Ambicioznu je poreznu reformu zamislio i pred izbore predstavio HDZ, a trebala je donijeti promjene u najznačajnijim porezima, poput PDV-a, poreza da dohodak i poreza na dobit. Osim izmjena stopa ili povećanja neoporezivog dijela u porezu na dohodak, na što su se uglavnom svodile porezne izmjene u proteklom desetljeću ovisno o tome želi li Vlada povećati porezne prihode ili smanjiti porezno opterećenje, HDZ-ov je plan bio i promijeniti sustav olakšica i sniženih stopa u PDV-u te konačno utvrditi porezni sustav koji ne bi svake godine bio podložan promjenama.

Uostalom na reformi su nekoliko mjeseci u sklopu radne skupine Ministarstva financija radili stručnjaci izvan sustava državne uprave, a sam je ministar financija Zdravko Marić u više navrata naglašavao kako se pazi na svaki detalj i da će izmjene u poreznom sustavu biti pomno pripremljene kako bi Hrvatska konačno imala porezni sustav u koji neće biti nužno stalno intervenirati. No, čini se da za testiranje tih svojih prijedloga u javnosti kao i za pripremu porezne uprave i samih obveznika Vlada baš neće imati vremena.

Nužni novi zakoni

I dok su izmjene u sustavu PDV-a najavljene za 2018. godinu pa će i država i korisnici imati dovoljno vremena za pripremu i prilagodbu, za ostale porezne izmjene Vladi curi vrijeme. Dio stručnjaka koji su radili na poreznoj reformi ističu da i u sustavu poreza na dobit i poreza na dohodak treba ići na izradu potpuno novih zakona, što znači da se nikako ne bi smjeli usvojiti bez široke javne rasprave i barem dva čitanja u parlamentu.

Ako se Vlada i formira do početka studenoga i Ministarstvo financija u novi mandat krene s već pripremljnim zakonskim prijedlozima, javna rasprava od 30 dana značit će da novi porezni zakoni u Sabor najranije mogu ići početkom prosinca. Vrijeme je to kad bi se parlamentu trebali predstaviti i dokumenti vezani za proračun za sljedeću godine.

– Hoćemo li u taj proračun ugraditi izmjene ili ne? Hoće li one dovoljno dugo biti u javnoj raspravi i parlamentu kako da nam se ne potkradu sitnice koje će kasnije trebati popravljati i dorađivati? I hoće li porezni obveznici, primjerice tvrtke, biti logistički spremne za te izmjene? Puno je trenutno zamki kad je u pitanju ozbiljna izmjena poreznog sustava da se ne bi pribojavao toga da ćemo ipak dio naših planova morati odgoditi – kaže nam jedan HDZ-ovac. Dodaje da je plan doista bio krenuti u novu godinu s novim porezom na dohodak i dobit, ali da mu se sada čini puno izvjesnije kako se i u tim porezima može napraviti tek dio intervencija.

Pojašnjava da u porezu na dohodak nije riječ samo o povećanju neoporezivog dijela, promjeni razreda i smanjenju najveće stope od 40 posto, nego i o tome da se porezni sustav pojednostavi, da se pročešljaju brojne olakšice, a tu najmanje misli na poreznu olakšicu za djecu te da se konačno odredi što sve uključuje dohodak i na kakvu i koliko godišnju zaradu netko mora plaćati porez. Isto je i s porezom na dohodak, jer on ne uključuje samo smanjenje stope s 20 na 18 posto, odnosno 12 posto za poljoprivrednike i male poduzetnike, nego znači i reviziju poreznih oslobođenja.

Konzultacije s EK-om

– Ako ćemo smanjivati stopu, onda moramo i jasno utvrditi što podliježe poreznoj olakšici u sustavu poreza na dobit. Za to svoje planove, ali i programe trebaju prilagoditi i tvrtke. Moramo se oko svega konzultirati i s Europskom komisijom i nisam siguran da imamo dovoljno vremena. Plan je doista bio krenuti u mandat s ozbiljnim promjenama u porezu na dohodak i dobit. To bi značilo rasterećenje i građana i poduzetnika i zahvaljujući takvim prvim potezima puno lakše bismo kasnije povukli i one koji se možda građanima ne bi svidjeli, ali su nužni – objašnjava nam jedan HDZ-ovac koji procjenjuje da je najizvjesnije da buduća Vlada u mandat ipak krene sa smanjenjem stopa u porezu na dohodak, a da se ostale stvari prilagođavaju u hodu.

Što se tiče PDV-a, Vlada će o tim izmjenama najvjerojatnije morati intenzivno komunicirati s Europskom komisijom, jer je PDV izvorni prihod europskog proračuna, a za pripremu tih izmjena Vlada će imati cijelu godinu. To će joj vrijeme trebati i da partnere u Mostu uvjeri u nužnost smanjenje opće stope PDV-a. U Mostu se, kako nam kažu, ne protive smanjenju poreznih opterećenja, ali uvjereni su da najbolji put nije smanjenje PDV-a, jer bi takav porez prvenstveno pogodovao uvoznicima. Ako u proračunu postoji nekoliko stotina milijuna kuna kojih se država može odreći, u Mostu se zalažu da se taj novac radije preusmjeri u džepove građana kroz snažnije smanjenje poreza na dohodak, nego na račune trgovaca kroz smanjenje PDV-a.