Foto Roni Brmalj
Status ugroženih kupaca energije, koji će imati pravo na ovakvu potporu, trenutačno ima oko 50.000 kućanstava, a procjena je da će godišnje u programu sudjelovati 330 kućanstava u Hrvatskoj
Između ostalog, takvim će se kućanstvima financirati zamjena starog hladnjaka generacije 1989. – 2000. godine efikasnim hladnjakom klase A+, i zamjena stare perilice rublja generacije 1970. – 1975. godine novom perilicom energetskog razreda A+++. Hladnjak će biti zamijenjen u 40 posto energetski siromašnih kućanstava, a u još 40 posto perilica rublja. Ova će mjera na snazi biti kontinuirano do kraja 2026. godine.
Mjere u kućanstvu i prometu
U oko 60 posto energetski ugroženih kućanstava, nadalje, provedene će biti mjere obnove vanjske ovojnice stambenog prostora, a u preostalih 40 posto kućanstava provedene pak jednostavne mjere poboljšanja energetske učinkovitosti – zamjena pet žarulja LED rasvjetom, ugradnja štednog perlatora na slavinu koja se koristi samo u sanitarne svrhe i na slavinu za pranje posuđa, ugradnja štedne tuš slušalice, ugradnja brtvi na prozore i vrata. Od ostalih se mjera predviđa unapređenje ili zamjena sustava grijanja – prelazak s grijanja na struju i lož ulje na isplativije i čišće energente.
U državi trenutačno nije registrirano niti jedno vozilo ili plovilo koje koristi ukapljeni prirodni plin, što bi se, pogotovo dolaskom plutajućeg LNG terminala na Krku na koji bi se taj energent dopremao, trebalo promijeniti. Akcijskim planom se predviđa gradnja punionica UPP-a na rubnim dijelovima Zagreba i Rijeke do 2025. godine, te na rubnim dijelovima Zadra, Splita, Ploča, Slavonskog Broda i Osijeka do 2030. godine.
Zainteresirani gradovi s više od 30.000 stanovnika ove će godine uz pomoć Fonda za energetsku učinkovitost moći otvoriti centre za savjetovanje i obuku, u kojima će energetski siromašna kućanstva moći dobiti pomoć oko energetskih ušteda. Mjere poboljšanja ovojnice zgrade, primjerice zamjena »stolarije« i toplinske zaštite provodit će se u okviru javnih poziva za obiteljske kuće, sukladno Programu energetske obnove obiteljskih kuća za razdoblje 2014-2020.
Akcijski plan predviđa i razne mjere u prometu, koje bi trebale doprinijeti smanjenju gužve na cestama, manjoj »bitki« za parking-mjesta i manjem zagađenju okoliša. Predviđa se, između ostalog, uvođenje opcije kupovine samo jedne, povoljnije karte u gradovima, koja će se moći koristiti za sav javni gradski prijevoz, ali i ostale gradske servise prijevoza putnika, primjerice za najam bicikla. Također, uvedena bi trebala biti tehnologija koja bi vozače obavještavala gdje ima slobodnih parkirnih mjesta na javnim površinama i u garažama, dok bi semafori na velikim križanjima ubuduće trebali pokazivati koliko će trajati crveno svjetlo, kako bi vozači u kolonama onda mogli isključiti auto. U Hrvatskoj se na oko tisuću raskrižja dnevno potroši oko 160 litara goriva samo zbog čekanja vozila. Predlaže se sukcesivna zamjena postojećih semafora na 200 raskrižja do 2020. godine.
Povlastice za »zelena vozila«
Akcijski plan predviđa i uvođenje povlaštenog parkiranja za vozila nultih emisija, ali i, obrnuto, ograničavanje pristupa parkirnom mjestu vozilima s motorima na unutarnje izgaranje. Predviđa se i izgradnja i opremanje operativnog centra za inteligentno upravljanje prometom, koji bi u slučaju prometne nezgode preusmjeravao promet, tako smanjujući gužve i potrošnju goriva. Na stajalištima autobusa i tramvaja građanima bi ubuduće trebale pak biti omogućene informacije o tome koji im je prijevoz trenutno dostupniji, odnosno brži.
Uvedena bi trebala biti i Car-sharing shema kao najam električnih ili hibridnih vozila u gradovima,tako da se vozilo unajmi za prijevoz od točke A do točke B, bez traženja parkinga. Planom se predlaže sukcesivno uvođenje do sto električnih i/ili plug-in hibridnih vozila godišnje u najvećim gradovima, ove i iduće godine. Na smanjenje potrošnje fosilnih goriva i gužve u prometu, ali i na zdravlje građana trebalo bi utjecati i, kaže plan, uvođenje sustava javnih gradskih bicikala u deset gradova.
Trenutačno su u funkciji 283 bicikla na 44 terminala u Zagrebu, Ivanić Gradu, Slavonskom Brodu, Karlovcu, Brinju, Gospiću, Zadru, Šibeniku, u Makarskoj i na Lastovu. Do kraja ove godine javno dostupno bi trebalo biti oko 700 bicikala na stotinu terminala u cijeloj Hrvatskoj.
