ZAGREB  Novo Izvješće o stanju pravosuđa u članicama EU-a, tzv. »pravosudni semafor« Europske komisije, pokazuje da stanje u hrvatskom pravosuđu, bar statistički gledajući, i nije toliko loše s obzirom na percepciju kakva o njemu vlada.

U jučerašnjem izdanju, koje je obuhvatilo razdoblje od 2012. do 2015. godine, pokazalo se da Hrvatska nema najsporije rješavanje sudskih postupaka. Statistika kaže kako se u Hrvatskoj sporovi i postupci u prvom stupnju rješavaju u nešto malo više od 150 dana, te smo tu na 12. mjestu od 24 članice (za četiri članice ne postoje metodološki prihvatljivi podaci). 

Složeni postupci

No, kako zbilja postoji širok pojam sudskih postupaka, Europska komisija izrađuje i posebnu statistiku za takozvane složene postupke, što su oni klasični koji se vode na sudovima između najmanje dvije zainteresirane strane. Time se iz statistike izostavljaju razni upravni postupci i slične prije svega administrativne stvari. I na tim složenim postupcima, Hrvatska je ipak dosta lošije plasirana te je na 19. mjestu s nešto manje od 400 dana potrebnih za rješenje u prvom stupnju. No, i to je napredak, jer je prije dvije godine trebalo i 450 dana. 

Zanimljivo je kako najbrža rješavanja imaju Danska, Estonija i Austrija, čiji sudovi u prosjeku prvostupanjska rješenja donose u nekoliko desetaka dana. To je zanimljivo jer pobija jednu od teza pojedinih domaćih pravnih stručnjaka, koji razlog za relativno sporije sudstvo vide u preljevu novih postupaka koji dolaze na sudove. Istina je da je Hrvatska peta po broju zaprimljenih postupaka u razmjeru na broj stanovnika. No, ispred nas su na toj listi broja novih postupaka – Danska i Austrija, države koje u isto vrijeme i najbrže rješavaju slučajeve. I u broju postupaka koji se u ovom trenutku vode, gledajući razmjerno na stanovništvo, Hrvatska je loše plasirana, s nešto malo više od osam trenutno aktivnih postupaka na sto stanovnika, samo smo ispred Slovenije i Portugala. 

Brze žalbe 

Što se tiče rješavanja nesolventnosti, odnosno sudske naplate kredita, ni tu nismo najsjajniji – 24. mjesto u EU, s malo preko tri godine do naplate. No, ova tablica je pokazala još jednu zanimljivost: Slovačka kao često spominjani ulagački uzor za Lijepu Našu najsporija je u Uniji kad se priča o naplati kredita. 

Koliko god zvučalo neobično, naše sudstvo je u jednoj kategoriji najbrže u Europskoj uniji. Naime, najbrže rješava žalbene postupke nastale zbog odluka regulatorne agencije za tržišno natjecanje, u našem slučaju AZTN-a. Manje od 200 dana je potrebno do ovakve odluke, a primjerice njemačkom pravosuđu u posjeku treba skoro pa tri godine za riješiti ovakve spise. Kad je ista metodologija za žalbe na odluke regulatorne agencije za telekomunikacije u pitanju, a u Hrvatskoj je to HAKOM, domaće pravosuđe nije tako efikasno, te treba oko 500 dana, čime smo na 13. od 26 mjesta.

Ono nad čime se treba zabirnuti je podatak da se u hrvatske sudove iz proračuna ulaže – zapravo dosta. Razmjerno na broj stanovnika smo 18. po ulaganjima, što je opet iznad prosjeka rezultata koji se dobiju za to, a kad se gleda sam postotak u državnom budžetu, četvrti smo među svim članicama EU-a. Uz to, samo Slovenija ima više sudaca na sto tisuća stanovnika, tako da čak ni to ne može biti neki razlog za sporost pravosuđa. Za usporedbu, već spominjana efikasna Danska je predzadnja u Uniji po broju sudaca na 100.000 stanovnika. Za kraj treba istaknuti i jedan gotovo pa bizaran podatak. Hrvatska je jedina članica u kojoj od 2012. do 2015. godine nije zabilježen niti jedan sudski postupak koji se vodio zbog intelektualnog i patentnog prava.