Globalni indeks prava

Nasilje i represija nad radnicima u porastu: Vjetar u leđa populizmu i prijetnja demokraciji

Hina

Snimio Silvano Ježina / NL arhiva

Snimio Silvano Ježina / NL arhiva

Hrvatska među zemljama gdje se ponavljaju kršenja prava radnika. Od 139 zemalja obuhvaćenih istraživanjem, njih 50 uskraćuje ili ograničava slobodu govora i slobodu okupljanja. Sindikalisti su ubijani u 11 zemalja



ZAGREB Broj zemalja u kojima su radnici žrtve fizičkog nasilja i prijetnji porastao je za deset posto u samo godinu dana, pokazuje godišnji Globalni indeks prava Međunarodne konfederacije sindikata (ITUC), koji Hrvatsku rangira u kategoriju zemalja s opetovanim kršenjima radničkih prava.


Izvještaj pokazuje kako se u globalnoj ekonomiji interesi kapitala stavljaju ispred interesa radnika, pri čemu 60 posto zemalja isključuje čitave kategorije radnika iz radnoga zakonodavstva. Napadi na članove sindikata dokumentirani su u 59 zemalja, priopćio je u srijedu Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH).


Tri četvrtine zemalja uskraćuje pravo na štrajk


ITUC-ov Globalni indeks prava 2017. rangira 139 zemalja u odnosu na 97 međunarodno priznatih indikatora kako bi se ocijenilo gdje su prava radnika najbolje zaštićena kroz zakonodavstvo i u praksi.




Nalazi izvještaja pokazuju da 84 zemlje isključuju skupine radnika iz radnoga zakonodavstva, više od tri četvrtine zemalja uskraćuje svim ili nekim radnicima pravo na štrajk, a isto toliko zemalja uskraćuje svim ili nekim radnicima kolektivno pregovaranje.


Od 139 zemalja obuhvaćenih istraživanjem, njih 50 uskraćuje ili ograničava slobodu govora i slobodu okupljanja. Sindikalisti su ubijani u 11 zemalja.


Najgori za radnička prava Bangladeš, Kolumbija, Egipat…


Prema izvještaju, najgorih deset zemalja za radnička prava su Bangladeš, Kolumbija, Egipat, Gvatemala, Kazahstan, Filipini, Katar, Južna Koreja, Turska i Ujedinjeni Arapski Emirati.


Iako u Europi, u usporedbi s ostatkom svijeta, sindikati imaju snažniju ulogu i postoji jača kultura i tradicija industrijskih odnosa, posebice u državama članicama Europske unije, što se odražava i u nižoj razini kršenja prava, ipak su godine oštrih mjera štednje dovele do snižavanja prava radnika i slabljenja prava na kolektivno pregovaranje.


Pala je pokrivenost radnika kolektivnim ugovorima, kolektivno je pregovaranje decentralizirano na razinu tvrtki, a sve se to negativno odrazilo na korištenje prava na kolektivno pregovaranje.


Hrvatska među zemljama gdje se ponavljaju kršenja prava


Hrvatska se našla u kategoriji zemalja u kojima se ponavljaju kršenja prava, s nešto slabijim kolektivnim radnim pravima i u kojima vlade i poslodavci opetovano napadaju određena prava i potkopavaju borbu sindikata za bolje uvjete rada radnika, prije svega pravo na kolektivno pregovaranje.


Od europskih zemalja uz Hrvatsku su u toj skupini i Belgija, Češka, Irska, Estonija, Litva, Latvija, Španjolska, Švicarska, Makedonija i Crna Gora.


Glavna tajnica ITUC-a Sharan Burrow ocjenjuje kako je ekonomska nejednakost na rekordno visokim razinama u modernoj povijesti. Upozorila je da to što se radnicima negiraju osnovna prava na organiziranje i kolektivno pregovaranje za pravedan udio i raspodjelu, zajedno sa sve većim ograničavanjima slobode govora, »daje vjetar u leđa populizmu i prijeti samoj demokraciji«.


«Vlada mora preuzeti svoju odgovornost i vladati za ljude, za radnike, a ne samo za interes krupnog kapitala«, naglasio je predsjednik SSSH-a Mladen Novosel. Kolektivno pregovaranje na svim razinama je ključni alat za osiguranje pravednosti i oporavka svih, a ne samo privilegiranih, kaež Novosel. pa će SSSH ustrajno podsjećati Vladu i poslodavce na obvezu poštivanja radničkih prava.