Organizatori su na kraju baratali s brojkom od 15 tisuća pješaka, iako je vjerojatnije da je ta brojka bila bliže 10.000. No, kako bilo, radi se bez sumnje o najvećem ovakvom događaju od samostalnosti Hrvatske
ZAGREB Šušur, mnogo ljubavi, još više ljudi, dosta zabave, velika vrućina i bez ekscesa. Tako bi se telegrafski mogao opisati ovogodišnji zagrebački Gay Pride, najmasovniji do sada u Hrvatskoj.
Organizatori su na kraju baratali s brojkom od 15 tisuća pješaka, iako je vjerojatnije da je ta brojka bila bliže 10.000. No, kako bilo, radi se bez sumnje o najvećem ovakvom događaju od samostalnosti Hrvatske.
Iako se možda oko 14 sati, kada je na Trgu žrtava fašizma krenulo okupljanje, nije tako činilo. Ispočetka se na užeglom platou kod nekadašnje džamije okupilo par tisuća uglavnom mlađih osoba, no kako je vrijeme prolazilo, iz zaklona u hladu zgrada priduživalo im se sve više ljudi.
Da atmosfera bude poput malog Love paradea pobrinula se glazba na razglasu, ali i brojni automobili koji su u prolasku trubljenjem davali podršku okupljenima. Najglasnija reakcija stigla je kad su prolazili svatovi, koji su i mahanjem pozdravljali okupljene, koji su im pak uzvratili mahanjem i zviždanjem.
U to doba se pojavila i premijerova supruga Sanja Musić Milanović, koja je kazala kako je kao građanka došla dati podršku.
– Jendostavno sam isprovocirana da dođem. Sve što su me učili i u mene usađivali u mladosti, pa i na vjeronauku kojeg sam pohađala, govori mi da ne treba biti nejednakosti. Ovo je podrška miru i ljubavi, jer sam protiv bilo kakve radikalizacije, kazala je Musić Milanović, dodajući kako joj je suprug pozdravio sve okupljene.
S njom je bila i glasnogovrnica Vlade Ivana Grljak, a novinare je zanimalo i što će biti s referendumom inicijative »U ime obitelji«.
– Što će biti s referendumom, ja ne znam jer nisam saborska zastupnica. Jedino mogu izreći svoje mišljenje kao građanka, a ono je da sam protiv bilo kakvih razlika, kazala je premijerova supruga. Nekoliko saborskih zastupnika također je koračalo povorkom, a i književnik Predrag Matvejević.
Povorka je u 15 sati krenula od Trga žrtava fašizma te je kroz središte Zagreba u jednosatnoj šetnji prošla do parka na Zrinjevcu.
Zanimljivo je bilo zamjetiti kako je ove godine lajtmotiv crkva, jer se dosta natpisa odnosilo baš na tu instituciju. »Bozanićko, na koljena«, »Nisam časna, ali klečim, »Zašto je muškarac u haljini na ulici peder, a u crkvi svećenik«, »I Isus je ima dva oca«, samo su neki od transparenata koje se nosilo.
S druge strane, homofobom godine proglašen je zagrebački nadbiskup Josip Bozanić, čime su i organizatori Pridea pokazali da se slažu s već uvriježenim mišljenjem kako iza inicijative »U ime obitelji« stoji zapravo Katolička crkva.
Iako je i ove godine većina prisutnih bila mlađih godina, ovaj se put moglo primjetiti i dosta ljudi srednjih pa čak i poznijih godina. Dosta novinara je i privatno došlo dati podršku ovoj povrci, a i sami građani su reagirali s veseljem.
Dok je povrka prolazila Teslinom ulicom u samom središtu Zagreba, pogledom ih je iz restorana ispratio jedan poznati bivši državnik.
Naime, baš u to vrijeme tu je ručao bivši srpski predsjednik Boris Tadić.
Koliko se moglo primjetiti, nije previše mario za ono što se događa oko njega, jer je veći dio vremena proveo na mobitelu, čekajući salatu.
U nekoliko je navrata povrka tako zastajala, kako bi se pozdravili s ljudima koji su im mahali s prozora. I stranci koji su bili na ulicama su dali podršku koloni.
Na kraju su se svi okupili na Zrinjevcu, nakon marša koji je ipak bio iscrpljujući, zbog visoke temperature u Zagrebu. Dio je okupljenih sjeo na travnjak Zrinjevca pa je sve pomalo podsjećalo na kakav Woodstock.
Da pokažu svoju pravičnost, Lezbor, službeni zbor Pridea, izveo je čak i Thompsonovu »Lijepa li si«, nakon što su za uvod odradili, kako dolikuje, i državnu himnu.
Možda se na ovaj način zahvaljuju Marku Perkoviću na racionalnim pomirujućim stavovima posljednjih dana u medijima, gdje je popularni pjevač stao u obranu svih oblika ljubavi.
Za kraj, što se tiče sigurnosti i osiguranja, nema se mnogo za kazati. Sve je proteklo u miru, uz ipak jake policijeske snage. No, nakon mnogo godina i Prideova, snage reda i mira bile su višestruko malobrojnije od samih sudionika.
