Stručnjaci upozoravaju

Najlošiji potez hrvatske zdravstvene administracije u povijesti: Kako je građanima narušeno pravo na jednaku medicinsku skrb

Barbara Čalušić

Foto: S. DRECHSLER

Foto: S. DRECHSLER

Doc. dr. Alen Protić objašnjava zamjerke struke na Pravilnik o pripravničkom stažu doktora medicine i nelogičnostima u edukaciji onih koji bi trebali spašavati ljudske živote



Petomjesečni staž koji u Hrvatskoj prolaze mladi liječnici kako bi nakon završenog fakulteta dobili licence za obavljanje liječničkog poziva, nedovoljan je za kvalitetnu pripremu mladog liječnika za rad s bolesnicima.


Ovo je stav Hrvatske liječničke komore i doc. dr. Alena Protića, predstavnika Komore u radnoj skupini za izmjenu Pravilnika o pripravničkom stažu doktora medicine koja će se prvi put sastati sljedeći tjedan.


Komora je zasad jedina dala svoj prijedlog prema kojem bi stažiranje trebalo ponovno trajati godinu dana, a sam edukacijski proces mladih liječnika prema tom prijedlogu izmijenjen je s glavnim ciljem da nakon odrađenog staža liječnik stekne potrebne kompetencije za rad u hitnim službama, ordinacijama opće prakse u udaljenim mjestima i turističkim ambulantama.




S aktualnim trajanjem staža od pet mjeseci i postojećim načinom edukacije, mladi liječnici nakon dobivanja licence, prema mišljenju doc. dr. Protića, na svoja prva radilišta, a to su vrlo često ambulante na otocima i udaljenim mjestima izvan gradova te ispostave hitnih pomoći, odlaze nedovoljno osposobljeni za svoj primarni poziv: rad sa nebolničkim pacijentima i spašavanje života.


– Osim produženja s pet mjeseci stažiranja na godinu dana, naš prijedlog uključuje i promjenu mjesta stažiranja sa stažiranja po odjelima, u stažiranje u hitnim službama ili objedinjenim hitnim prijemima svih bolnica u Hrvatskoj. Nadalje, naš prijedlog obuhvaća i pojačano stažiranje u obiteljskoj medicini jer iskustvo govori da su vrlo česti ti mladi liječnici izloženi potrebi šireg znanja iz obiteljske i hitne medicine kad rade na otocima, selima i manjim gradovima.


Naime, jedan stažist koji će na kardiokirurgiji gledati fascinantno i zahtjevno postavljanje koronarnih prijemosnica i izmjena valvula, ta mu praksa u svakodnevnom radu na otoku Iloviku neće puno pomoći, kaže doc. dr. Protić.


Proces dug 12 godina


Petomjesečni pripravnički staž za liječnike nakon završenog fakulteta uveden je prije četiri godine. Dotad je staž liječnika u Hrvatskoj trajao godinu dana, a unatrag 20 godina liječnici su u Hrvatskoj stažirali dvije godine.


Kad je riječ o europskim iskustvima, praksa je različita, no kako smatra doc. dr. Protić, trajanje staža nigdje ne skraćuje sam edukacijski proces liječnika koji u pravilu traje 12 godina. Neke zemlje imaju staž, a neke ne, no one koje nemaju ili imaju kratak staž, imaju dugu specijalističku edukaciju.


Primjer Danske, koja ima praksu od dvije godine stažiranja liječnika i specijalizacije u trajanju od četiri do pet godina jedan je od modela jer Danci smatraju da liječnik nakon završenog studija medicine treba imati još dvije godine općeg praktičnog znanja. S druge strane, Njemačka je odlučila da ne želi staž, ali zato ima dugu specijalizaciju koja traje sedam godina.


Doc. dr. Alen Protić, Foto: S. JEŽINA


Doc. dr. Alen Protić, Foto: S. JEŽINA



Doc. dr. Protić tvrdi da je u obje zemlje edukacijski proces vremenski jednako orijentiran.


– Imamo nekonzistentnost edukacijskog procesa u Hrvatskoj u odnosu na Europsku uniju. Moramo biti svjesni da se radi o 12 godina dugom procesu kroz koji se formira liječnik specijalist.


S dosadašnjim stažom od pet mjeseci edukacijski smo proces smanjili za više od pola godine. Osim toga, u primjeni je zastarjeli način edukacije u kojem se određene struke, poput opće interne medicine i opće kirurgije, u praksi više kao takve ne mogu primjenjivati u edukaciji mladih liječnika.


Razlog tome je proširena razina subspecijalizacija te će neki od stažista na kraju završiti na nekoj od brojnih subspecijalnosti interne medicine i kirurgije.


Primjerice, stažist koji završi na odjelu kardiologije ipak će nešto više profitirati u ambulanti opće prase, turističkoj ambulanti ili u hitnoj pomoći od onog koji završi na odjelu reumatologije, zdravstvu izrazito potrebnom ali koji pak sam po sebi nema direktne veze s hitnim bolesnikom. Samim time ta dva stažista imaju različite kompetencije za budući rad u hitnoj medicini i općoj praksi, upozorava doc. dr. Protić.


Ulazak u hitnu medicinu


Prijedlog platforme za izmjenu pravilnika Hrvatske liječničke komore o stažiranju mladih liječnika, internu medicinu i kirurgiju, kao i ostale specijalnosti, smješta u hitne medicinske službe gdje će se liječnici upoznati s najčešćim hitnim stanjima različitih specijalnosti. Tu je i produživanje edukacije liječnika u pedijatrijskim hitnim ambulantama kako bi mogli intervenirati u hitnim stanjima kod djece neovisno gdje rade.


Iskustvo mladih liječnika vezano za ginekologiju i opstetriciju koje je, prema mišljenju Komore, potrebno samo za postupanje pri iznenadnom početku poroda zahtijeva da se dio pripravničkog staža poveća u rađaonici, što znači da će u stažiranju naglasak staviti na obstetriciji, a ne ginekologiju.


Novost je i prijedlog izbornog dijela staža u trajanju od dva mjeseca koji bi liječnik odradio bi se po vlastitom izboru, prema grani medicine koja stažista zanima. To omogućava pripravniku bolje upoznavanje medicinske grane kojom bi se želio baviti, a to je bio i jedan od prijedloga mladih liječnika. U sklopu ovog prijedloga oni sami odabiru odjel na kojem će stažirati, bolje upoznaju, a odjel upoznaje bolje njih.


Doc. dr. Protić kaže da taj način liječnik može odlučiti je li ta specijalizacija za njega.


– S našim prijedlogom izmjene pravilnika praktički ulazimo dublje u hitnu medicinu. Naime, u objedinjenom bolničkom prijemu ili hitnim službama bolnica još uvijek su sjedinjena sva hitna stanja svih struka.


Kad bi se taj staž uklopio u bilo koju specijalizaciju, motivacija značajno opada za područje hitne i obiteljske medicine, dok smo na ovaj način dobili ljude koji će biti visokomotivirani za praktično savladavanje navedenih specijalnosti i dokazivati se u željenim specijalnostima. Također, produžavanjem staža na 12 mjeseci dobivamo prostor zadržavanja mladih ljudi u Hrvatskoj jer im dajemo posao, a istovremeno podižemo interes za deficitarne struke u Hrvatskoj, kao što su obiteljska i hitna medicina. U ovom trenutku svjedoci smo, da nakon pet mjeseci mladi liječnici ako ne dobiju specijalizaciju odlaze izvan RH, objašnjava doc. dr. Protić.


Bez osjećaja za manje sredine


Namjera Komore je novim pravilnikom revidirati mentorski sustav u kojem bi mentori trebali biti adekvatno plaćeni i motivirani, ali i ocjenjivani. Mentor bi pod sobom mogao imati dva do maksimalno četiri stažista čija bi obaveza bila u sklopu staža proći tečajeve bez kojih se, kako to tvrdi doc. dr. Protić, u inozemstvu ne može ni pristupiti pacijentu.


U prvom redu riječ je o tečaju uznapredovalog održavanja života (ALS) s kojim, kako to ističe doc. dr. Protić, dobivamo garanciju da će mladi liječnici pružati odgovarajuću skrb najugroženijim pacijentima sa zastojem životnih funnkcija.


– Smanjivanje trajanja staža prije nekoliko godina s godine na pet mjeseci zbog ušteda u zdravstvu najlošiji je mogući potez hrvatske zdravstvene administracije u povijesti. Neprirodno se staž smanjio, a istovremeno subspecijalizacije su se dodatno razvile što je još više poremetilo edukaciju pojedinih stažista. U hitnim službama, udaljenim ambulantama i turističkim ambulantama najčešće rade upravo mladi liječnici sa završenim stažom, pa možemo zaključiti kako je današnjim trajanjem i organizacijom staža narušeno ustavno pravo naših građana na jednaku medicinsku skrb.


Moram reći da je tužna činjenica da zakone poput ovog pišu ljudi koji nisu direktno iz struke i isključivo dolaze iz velikih gradova te nemaju osjećaj za manje sredine zaključuje doc. dr. Protić koji vjeruje da će kad je pravilnik o stažiranju u pitanju, na kraju ipak pobijediti dobrobit pacijenta.