Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 11° 2n
Sutra: 11° 11° 2n
22. veljače 2019.
Vrag u detaljima

Nacrt novog zakona neće se baš svima svidjeti: Narodne inicijative morat će otkriti imena donatora

Foto Denis Lovrović
Foto Denis Lovrović
Autor:
Objavljeno: 4. veljača 2019. u 15:32 2019-02-04T15:32:06+01:00

Novi Zakon ne propisuje za referendumske inicijative ništa što ne propisuje i za stranke, pa će i one svoje financijsko poslovanje i liste donatora morati voditi uredno. Zakon uvodi ograničenja o visini donacija za fizičke i pravne osobe

ZAGREB Vrag je u detaljima, kazao je saborski zastupnik SDP-a Peđa Grbin za vrijeme prošlotjedne saborske rasprave o prijedlogu Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma. Grbin je kazao i da je taj prijedlog Zakona očito inspiriran onime što je SDP, odnosno tadašnja Kukuriku koalicija predložila 2015. godine, ali uz neke naizgled male, ali ne i nebitne promjene.

Prijedlogom Zakona, posebno onoga dijela koji se tiče financiranja referendumskih kampanja, nezadovoljne su referendumske inicijative, veoma agilne i aktivne posljednjih godina, u pravilu (ne i beziznimno) s desnog i vrlo desnog dijela političkog spektra. Njihovi predstavnici i zagovornici u Saboru smatraju da bi ovakvim zakonom, bude li usvojen, narodne referendumske inicijative bile onemogućene.

Međutim, zakon ne propisuje za referendumske inicijative ništa što ne propisuje i za stranke. Načelno ih želi urediti po principu transparentnosti. Dakle, referendumske inicijative svoje financijsko poslovanje morale bi voditi uredno i transparentno, moralo bi se znati tko su donatori, o njima bi se morala voditi evidencija, a postoje i ograničenja o visini donacija kako za fizičke, tako i za pravne osobe. Ne uredi li se to pitanje, stanje može ostati kakvo jest, potpuno neuređeno, pa tako ni danas ne znamo detaljno tko je i kolikim iznosima financirao primjerice referendumsku kampanju koja je urodila izmjenom Ustava i ustavnom definicijom braka kao zajednice muškarca i žene.

Rupe u Zakonu

U protivljenju takvim odredbama moglo se čuti koješta posljednjih dana, upravo iz kruga inicijativa koje su bliske ili srodne inicijativi koja je promijenila Ustav prije pet godina, a, uz ostalo, mogli smo čuti i da referendumska kampanja nije politička aktivnost, što je senzacionalan, revolucionaran i golem novitet u političkom djelovanju. U zakonskom prijedlogu postoji problem jer on definira što sve moraju učiniti oni koji se zalažu za raspisivanje referenduma. Međutim, nije definirano što bi i kako morala činiti grupacija koja bi nastala, a koja bi se protivila predloženom referendumu. To je ozbiljna manjkavost jer bi određena prava i obveze imali oni koji žele raspisati referendum i njime ostvariti neki cilj, ali protivnici tog referenduma i tog cilja ne bi bili podvrgnuti istim zakonskim obvezama.

Mnogo veći problem od referendumskog krije se u financiranju stranaka, nezavisnih lista i pojedinaca. Članak 51. stavak 2. predloženog Zakona uvodi praksu novčanog računovodstvenog načela za političke stranke, nezavisne zastupnike i vijećnike koji imaju imovinu i prihode manje od propisanih za obvezno vođenje dvojnog knjigovodstva. Time bi bilo dokinuto načelo nastanka događaja, a razlika nije malena.

Prema prijedlogu to znači da bi trošak trebalo deklarirati u trenutku plaćanja, a to može biti, često i jest nakon kampanje, dok u drugom slučaju to znači u trenutku kada je neka usluga, primjerice zakup reklamnog prostora ugovoren. Time bi se teže pratile financije u kampanjama, a njihov iznos u znatnoj mjeri mogao bi biti nepoznat i nekoliko tjedana nakon izbora.

Višak u dobrotvorne svrhe

Drugi detalj krije su članku 35. koji propisuje da kandidati za predsjednika Republike koje su kandidirali birači (ne stranke) mogu prikupljena, a u kampanji neutrošena sredstva, donirati za opće društvene potrebe. To konkretno znači da bi primjerice Kolinda Grabar-Kitarović, bude li kandidatkinja birača, višak novca mogla izravno donirati u dobrotvorne svrhe, a ne kao, nakon prošlih predsjedničkih izbora, vratiti na račun stranke, HDZ-a, koja ju je kandidirala. Nakon toga je Grabar-Kitarović imala problema s Povjerenstvom za odlučivanje o sukobu interesa jer je ona, nakon što je taj novac vratila na račun stranke, određivala kako i kome će se taj novac, koji više nije pripadao njoj i njenoj kampanji, donirati.
Manjkavost prijedloga zakona je i u tome što Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskog sabora na državnoj razini, odnosno čelnik lokalne jedinice i dalje donose administrativnu sankciju privremene obustave isplate za redovito godišnje financiranje.

U mandatu Kukuriku koalicije takvu odluku donio je Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Sabora protiv SDP-a i to zato što je SDP kasnio s predajom godišnjeg financijskog izvješća, a zbog čega je ostao zbog prava na financiranje u jednom kvartalu godine. S obzirom na broj zastupnika, to je iznosilo nešto više od pet milijuna kuna.

Takve odluke i dalje bi, dakle, vlast mogla donositi o sebi samoj pri čemu je jasno da će Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav biti kontroliran jer je medijski interes za njegov rad velik, ali tko će kontrolirati kako to radi 576 jedinica lokalne i regionalne uprave i samouprave.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka


Promo
S pet zvjezdica napunite sezonu brzo, lako i jednostavno