Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
20. siječnja 2020.
Mrtva slova na papiru

Nacionalni program reformi samo se seli iz godine u godinu. Nijedan nikada nije ispunjen

snimio Darko Jelinek
snimio Darko Jelinek
Autor:
Objavljeno: 14. siječanj 2020. u 13:26 2020-01-14T13:26:48+01:00

Moglo bi se tako spomenuti i planove iz sustava socijalne skrbi, o objedinjavanju pa i povećanju naknada, o unapređenju sustava skrbi za djecu, odnosno izgradnji novih jaslica ili vrtića, ali i za stariju populaciju, o čemu je Vlada donijela strategiju na dvjestotinjak stranica, ali ju je stvarnost prije neki dan okrutno demantirala tragedijom u domu u Zagorju gdje je smrtno stradalo šest štićenika.

ZAGREB - Vladi je ostalo malo više da provede Nacionalni program reformi donesen prošle godine u travnju i već sada je jasno da će u tom poslu podbaciti. Od 2014. godine i prvog Nacionalnog programa reformi (NPR), koji je Hrvatska obvezna izraditi kao članica Europske unije, nikada nijedan nije ispunjen u cijelosti, još teže su se vlade držale rokova koje su same sebi zadale, neke mjere su se »selile« iz godine u godinu, od brojnih se odustalo jer su se mijenjale političke i društvene okolnosti, ali kako sada stvari stoje, Vlada će najvjerojatnije samo malo popraviti rezultat od 30 posto ispunjenih mjera, od njih sto što je bio rezultat na kraju godine.

NPR se donosi za razdoblje od travnja do travnja, jer je prilagođen europskom semestru, pa prema tome Vlada ima još tri mjeseca ispuniti čak 70 mjera u kojima u proteklih osam mjeseci nije ništa učinila. Krajem godine za dvadesetak mjera koje je Vlada najavila već su istekli rokovi, a neke od njih Vlada iz godine u godinu najavljuje u svakom programu, ali se ništa ne događa. Takav je slučaj sa zakonom koji je trebao regulirati plaće u javnom sektoru, ali je Vlada nakon četiri godine u potpunosti odustala od njega i sada ima novi cilj, reformirati sustav dodataka i koeficijenta za plaće u javnom sektoru.

Istekli rokovi

Što se tiče mjera za koje su istekli rokovi i Vlada ima još tri mjeseca za njihovo ispunjenje, dovoljno je samo spomenuti da je Ministarstvo zdravstva najavilo da će donijeti Uredbu o mjerilima utvrđivanja natprosječnih rezultata rada i načinu isplate dodataka za takav rad, no to se još nije dogodilo. Ta je uredba trebala značiti nagrađivanje onih koji, unatoč nedostatku novca i opreme i ljudi, ipak na nogama drže zdravstveni sustav u Hrvatskoj. No, umjesto toga za očekivati je još više vijesti kao nedavnu objavu liječnika iz Zadra o tome da čak 25 tisuća žena, a među njima i 800 trudnica, nema svog ginekologa. Već od ranije poznati su problemi s nedostatkom pedijatara, ali i obiteljskih liječnika u manjim mjestima, o zatvaranju laboratorija za medicinske pretrage, pa je tako jedan cijeli otok - otok Hvar - ostao bez mogućnosti da građani naprave krvne pretrage.

Moglo bi se tako spomenuti i planove iz sustava socijalne skrbi, o objedinjavanju pa i povećanju naknada, o unapređenju sustava skrbi za djecu, odnosno izgradnji novih jaslica ili vrtića, ali i za stariju populaciju, o čemu je Vlada donijela strategiju na dvjestotinjak stranica, ali ju je stvarnost prije neki dan okrutno demantirala tragedijom u domu u Zagorju gdje je smrtno stradalo šest štićenika.

Da Vlada neće uspjeti dosegnuti ni 50 posto planiranih mjera, sugerira i prolazno vrijeme koje je imala nakon pola godine provođenja reformi, odnosno početkom studenoga ove godine kada je bila na 22 posto provedbe zadanih mjera. U pojedinim ministarstvima ističu da je ispunjavanje tek 30 posto mjera doista neuspjeh, ali da to ne govori jednako o radu svakog resora jer su neki napravili puno više, odnosno donijeli su mjere prema rokovima kako su oni zadani u NPR-u, a neki nisu činili gotovo ništa.

​Najlošiji rezultati

​Priznaju i da nije svaka mjera jednako teška za provesti, te da svaka ne izaziva jednak otpor javnosti ili interesnih skupina, pa navode primjer mirovinske reforme koja je bila najvažnija reforma u Programu za 2018. godinu, čija je primjena počela u siječnju 2019. godine, a Vlada se pod pritiskom javnosti povukla već nakon devet mjeseci provedbe. Većina naših sugovornika iz Vlade slaže se da je najveći uspjeh učinjen u konsolidaciji javnih financija, uz koju su u četiri kruga napravljene i porezne izmjene, ali napominju da o reformskom raspoloženju i u javnosti i u Vladi najbolje govori to da je Ministarstvo financija uspjelo provesti izmjene poreza tamo gdje je snižavalo opterećenje, ali da se je moralo povući svaki put kad se porezni teret trebao rasporediti na one koji su i dosad plaćali manje, primjerice vlasnike nekretnina ili iznajmljivače.

Što se tiče procjena za konačan rezultat Nacionalnog programa reformi, u Vladi su uvjereni da bi iz sadašnje pozicije veliki uspjeh bio da se približe ispunjavanju barem polovine mjera, ali malo tko vjeruje da će se to doista i dogoditi. Država je, napominju naši sugovornici, posljednja dva mjeseca bila zabavljena predsjedničkim izborima, vladajuća stranka se još uvijek bavi tim rezultatima, očekuju je unutarstranački izbori, a ušlo se i u izbornu godinu pa je procjena da će se provoditi tek one mjere koje zapravo znače tek tehničke promjene, ali ne i one koje donose stvarne reforme. Tako bi Vlada Andreja Plenkovića u provođenju Nacionalnog programa reformi za 2019. godini mogla imati najlošije rezultate u mandatu, iako nijedan program dosad nije ispunila više od 50 posto.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.


Promo
PUST 2020.
Viškovo

PUST 2020.