Neslaganja

Nacionalizirati pa privatizirati? U Mostu su protiv novog strateškog partnera za Inu

Jagoda Marić

Nikakve odluke o novoj privatizaciji Ine još nisu donesene / Foto Silvano JEŽINA

Nikakve odluke o novoj privatizaciji Ine još nisu donesene / Foto Silvano JEŽINA

Bitne odluke moramo donositi sami inzistirajući pritom na energetskom suverenitetu, poručuju iz Mosta, dok istovremeno vjeruju da bi za Inu partnerstvo s većim kompanijama na pojedinim projektima, a bez ulaska u vlasničku strukturu tvrtke, bio dobar potez u budućnosti



ZAGREB – Premijer Andrej Plenković najavio je, u petak u intervjuu HRT-u, mogućnost da država nakon otkupa MOL-ovih dionica u Ini, za tu domaću naftnu kompaniju pokuša pronaći investitore, pa čak i ponovo strateškog partnera.


– Nakon što otkupimo taj udio, mislim da možemo biti otvoreni i za druge investitore pa i strateške partnere u nekoj kasnijoj fazi. Ali na drugim osnovama, ne na onima na kojima su danas, kazao je premijer ne precizirajući kakvo bi bilo to novo strateško partnerstvo.


Detalja nema


Više detalja zasad nije moguće dobiti ni u Vladi, pa tako ni odgovor na pitanje bi li država, nakon što otkupi MOL-ove dionice u Ini i postane vlasnik gotovo 94 posto dionica, prodavala određeni postotak dionica, što bi značilo da će se nakon nacionalizacije ponovo provoditi privatizacija Ine. Naši sugovornici iz Vlade suzdržani su po tom pitanju i ističu da je proces povrataka Ine u vlasništvo države u pripremnoj fazi, te da s obzirom na to ne mogu govoriti o detaljima koji će se događati nakon te faze, jer nikakve odluke još nisu donesene.




Takva mogućnost kako se čini još nije dogovorena ni s partnerima iz Mosta koji nisu oduševljeni mogućnošću da se za Inu krene tražiti strateškog partnera, nakon što je država izvuče iz zagrljaja sadašnjeg, odnosno mađarskog MOL-a. U Mostu, ističu naši sugovornici iz te stranke, čiji ministar Slaven Dobrović u svom resoru ima i energetiku, nisu uvjereni da bi Ini trebalo pronaći novog strateškog partnera koji bi ušao u vlasničku strukturu kompanije.


Uz napomenu da premijer svoju najavu pronalaska strateškog partnera nije podrobnije objasnio pa ne znaju ni što bi to značilo, u Mostu su nam kazali da bi svaki strateški parter na ovaj ili onaj način htio preuzeti kontrolu nad Inom, a to se, što pokazuje i sadašnja situacija s MOL-om, nije pokazalo najboljim rješenjem za Inu.


– Vjerujem da bitne odluke moramo donositi sami inzistirajući pritom na energetskom suverenitetu, poručuju iz Mosta. Tako se čini da će premijer, ako se doista nakon vraćanja Ine u državno vlasništvo odluči za novog strateškog partnera, morati prvo koalicijske partnere u Mostu uvjeriti u to, jer oni očito ulazak novog strateškog partnera ne smatraju dobrom idejom.


Obnova rezervi


No, vjeruju da bi za Inu partnerstvo s većim kompanijama na pojedinim projektima, a bez ulaska u vlasničku strukturu tvrtke, bio dobar potez u budućnosti.


Naglašavaju da je cilj Mosta da Ina ostane vertikalno integrirana nacionalna kompanija koja bi se nastavila razvijati kao regionalni igrač od strateške važnosti za energetsku sigurnost Republike Hrvatske kao i za njen cjelokupan doprinos razvoju gospodarstva, te da je za njezinu budućnost najbitnije podizanje postojeće proizvodnje i obnova rezervi nafte i plina.


– To je moguće postići balansiranjem istražno-razradnog portfelja što niske cijene nafte u ovom trenutku omogućuju. Tu se prvenstveno potrebno fokusirati na nove natječaje za istražne prostore u Hrvatskoj, ali i isto tako i povratak Ine na strane koncesije gdje je u povijesti imala uspjeha. Primjerice, Ukrajinu, Alžir, Albaniju, Rumunjsku, Gruziju, zemlje koje uz prihvatljiv geopolitički rizik imaju određeni naftno-geološki potencijal, poručuju iz Mosta. Dodaju i da bi se sa smirivanjem geopolitičke situacije Ina mogla fokusirati i na prostore Bliskog istoka (Sirija, Irak, Iran) kao i sjeverne Afrike, poput Libije.


– Za realizaciju takvih projekata potrebno je razvijati i suradnju s većim partnerima te putem njih ući i u druge projekte. Ključno je razumjeti da Ina ne mora imati jednog strateškog partnera već može stvarati partnerstva po projektima i tako dijeliti rizik. Uostalom primjer takvih partnerstava su i projekti na Sjevernom Jadranu s kompanijama ENI i Edison kao i postojeći Inini projekti u Egiptu i Angoli, napominju u Mostu.


Napredak na polju istraživanja i proizvodnje, uvjereni su u Mostu, povoljno bi utjecao i na rafinerijsku preradu koja mora, smatraju oni, poslovati po najvećim svjetskim standardima, što znači da mora biti modernizirana i učinkovita.– U pogledu rafinerijske prerade potrebno se fokusirati na jačanje tržišne pozicije na ključnim tržištima, usporedo sa širenjem na slovensko tržište, Albaniju, Crnu Goru i Kosovo, ističu u Mostu i dodaju da je u području maloprodaje nužno napraviti iskorak prema zelenoj energiji te opremiti postojeće crpke stanicama za punjenje električnih vozila.


No, prije nego se počnu dogovarati oko toga na koji će način će uvesti strateškog partnera u Inu, HDZ i Most se moraju dogovoriti oko toga kako planiraju kupiti dionice te tvrtke od MOL-a, jer se zasad pokazuje da se ne slažu oko toga da to bude prodajom 25 posto dionica HEP-a.


Oprez s dionicama


Dio naših sugovornika iz obje stranke vladajuće koalicije, i HDZ-a i Mosta, upozorava da Vlada mora voditi računa i o tome što će biti s dionicama Ine čiji su vlasnici mirovinski fondovi i građani. Oni drže oko 6,08 posto dionica Ine, a ako Vlada nakon otkupa MOL-ovih dionica, ne objavi javnu ponudu za kupnju i njihovog udjela, a Hanfa je izdala priopćenje po kojem ispada da Vlada to ne mora učiniti, te bi dionice sigurno izgubile na cijeni jer ne bi bilo interesa da se njima trguje s obzirom na to da bi država bila vlasnik cijelog preostalog udjela. Na gubitku bi tako u stotinama milijuna kuna mogli biti i mirovinski fondovi koji su u dionicu Ine ulagali mirovinsku štednju građana, bilo da je riječ o obveznim ili dobrovoljnim mirovinskim fondovima. S obzirom na to da bi Ina trebala velika ulaganja u modernizaciju malo je vjerojatno da bi taj gubitak mogli nadoknaditi kroz isplatu dividende, koje vjerojatno godinama ne bi ni bilo. Radi toga, ali i radi transparentnijeg poslovanja, dio sugovornika iz HDZ-a smatra da bi Vlada nakon određenog vremena i stabilizacije kompanije dio dionica Ine svakako trebala pustiti u prodaju.