ZAGREB – Iako se domaće tržište rada oporavlja, hrvatski poslodavci i dalje najviše nude poslove na određeno vrijeme tea traže zanimanja za koje su potrebne jednostavne vještine, tako da su u top pet najtraženijih zanimanja prodavač, konobar, kuhar, programer i vozač, rečeno je u utorak na konferenciji »Radna mjesta: što gospodarstvu treba i kako mu pomoći?«

Na skupu koji su organizirali Ekonomski institut Zagreb i portal MojPosao, predstavljajući rezultate Online Vacancy Indeksa (OVI) – novog indeksa online slobodnih radnih mjesta, kao i analizu trenutnog stanja na tržištu rada, Marina Tkalec s Instituta kazala je da se tržište rada u Hrvatskoj oporavlja.

Po njezinim riječima, u prva četiri mjeseca ove godine potražnja za radnom snagom porasla je 30,1 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Isto tako, potražnja za radnom snagom u privatnom sektoru trenutno je na razinama iz 2008. godine.

Jadranske, odnosno turističke županije pritom bilježe brži oporavak od ostatka države. Tržište rada središnje Hrvatska, s druge strane, sporije se oporavlja dok je tržište rada istočne Hrvatske propulzivno i aktivno te premašuje razine potražnje za radom prije krize, no taj je rast, navela je Tkalec, najviše generiran porastom ugovora na određeno vrijeme.

U cijeloj Hrvatskoj zamjetan je porast potražnje za niže kvalificiranim zanimanjima, tražena su i neka zanimanja s visokom stručnom spremom, dok je sve manja potražnja za osobama sa srednjom stručnom spremom.

Tkalec je iznijela podatak da su 2008. godine oglasi u kojima se traže radnici nižih stručnih sprema činili manje od 4 posto ukupnih oglasa, a lani čak 27,4 posto.

Mladima se, naglasila je, uglavnom nudi stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa, zbog čega ih najviše i odlazi iz zemlje. Posebno je zabrinjava velik porast oglasa za posao s ugovorom na određeno vrijeme.

Ministra rada i mirovinskog sustava Tomislava Ćorića rezultati ankete o najtraženijim zanimanjima ne čude jer je Hrvatska turistička zemlja koja 20 posto BDP-a generira upravo iz te grane gospodarstva.

»Što se tiče zadovoljavanja nesklada ponude i potražnje, u ovom trenutku na Zavodu za zapošljavanje imamo 186.500 nezaposlenih osoba, a s druge strane nudi se 17.000 radnih mjesta. Mjerama aktivne politike zapošljavanja mi taj nesklad pokušavamo smanjiti na način da nudimo program prekvalifikacije, odnosno dokvalifikacije obrazovanja nezaposlenih osoba, odnosno stručnog osposobljavanja na radnom mjestu. Nudimo programe koje će nezaposlenima omogućiti da steknu kvalifikacije koje su potrebne poslodavcima«, rekao je Ćorić.

Ukazao je i na nužnost dualnog obrazovanja, što bi mladima omogućilo da opstanu na tržištu rada. Po njemu, trend zapošljavanja na određeno vrijeme u pravilu je posljedica recesije, odnosno povećane nesigurnosti u ekonomiji, dok Hrvatska ide upravo u suprotnom smjeru.

Naveo je naime da hrvatski ekonomski i fiskalni pokazatelji govore u prilog postizanja relativno dobrih stopa gospodarskog rasta i povećanja zaposlenosti. Smatra da će broj ugovora na određeno vrijeme padati daljnjim jačanjem ekonomije. Rekao je i da će se šira rasprava o Zakonu o radu održati sljedeće godine.

Predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca Gordana Deranja istaknula je da obrazovni sustav ne prati potrebe poslodavaca te da se djeca školuju za zanimanja koja tržištu rada uglavnom ne trebaju. Zalaže se za mijenjanje obrazovnog sustava, a velik broj nezaposlenih objašnjava time što je u javnom sektoru na snazi zabrana zapošljavanja.