ZAGREB Plan gospodarenja otpadom do 2022. godine, koji je trebao biti usvojen do kraja prošle godine, konačno će se danas naći na sjednici Vlade – potvrdio je jučer ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović, u čijem je resoru plan i pisan. On je u javnoj raspravi već »pao« u lipnju prošle godine, da bi njegovo donošenje do kraja 2016. godine usporila, kako je pojasnio Dobrović, finacijska tablica koju je tražilo Ministarstvo financija, a koja je sada dorađena te je plan spreman za usvajanje.

»Težak« je preko pet milijardi kuna, pri čemu će više od polovice, kazao je ministar, biti potrošeno na reciklažne sustave, dok će se veliki planirani centri za gospodarenje otpadom morati prilagoditi tim sustavima, odnosno imati značajno manje kapacitete od prvotno predviđenih. 

Ekonomija i ekologija

Marišćina i Kaštijun su završeni, s kapacitetima kakvi su i planirani 2007. godine, još će dva od ukupno 13 centara imati kapacitete jednake prvotno zamišljenima, no svi ostali će biti građeni s manjim kapacitetima. Hrvatska, naime, mora zadovoljiti cilj da do 2020. godine, pojasnio je Dobrović, odvojeno prikuplja najmanje 50 posto papira, stakla, plastike i metala, što znači da miješani komunalni otpad neće moći ići u centre u davno zamišljenim količinama. 

»Kad bismo izgradili sustav kakav je industrija otpada zamišljala – 13 centara kapaciteta preko milijun tona otpada godišnje, onda bi dodatni komunalni trošak na teret građana bio milijardu kuna. Pritom, bit će i više od 200 tisuća tona papira, vrijednog 500 kuna po toni, i plastike koja vrijedi i daleko više. Mi idemo u sustav koji stvara resurse iz otpada, a ne obrađuje miješani otpad. To je čišće, omogućava zapošljavnje – neki ljudi ne žele ili ne mogu to razumjeti, odnosno žale za vremenima kad se sve nastojalo riješiti skupim, glomaznim centrima, k tome i uvozne tehnologije«, kazao je Dobrović.

Pojam centra predviđenog samo za obradu miješanog komunalnog otpada se mijenja, pa će oni sad uključivati i linije za odvojeno prikupljeni otpad, dok kapaciteti za njihovu obradu miješanog otpada moraju biti smanjeni, usklađeni sa ciljem zadanim za 2020. godinu, zaključio je. Plan gospodarenja otpadom predviđa 60, 70 centara za sortiranje otpada, pri čemu ih je osam, zahvaljujući pravovremenim pripremama jedinica lokalne samouprave, već spremno za povlačenje EU sredstava, kazao je ministar. Neki gradovi su se ciljevima odvojenog prikupljanja otpada, kazao je, već primaknuli, a neki će se oko toga morati više potruditi. Na pitanje na koji će se način građane pak motivirati na odvojeno prikupljanje otpada, Dobrović je kazao kako će uskoro biti donesena Uredba o komulanom otpadu koja podrazumijeva pravedni sustav naplate. Računi za odvoz otpada imat će fiksni i varijabilni dio, pri čemu će se potonji plaćati ovisno o tome koliko se otpada odvoji, odnosno plaćat će se samo za ono što bude nesortirano, bačeno u miješani komunalni otpad, po količini. 

Dobrovićev kolega u Vladi, ministar graditeljstva Lovro Kuščević uvođenje sortirnica i drugih novih objekata za zbrinjavanje otpada, međutim, smatra problemom zbog kojeg će gradovi i općine morati mijenjati svoje prostorne planove.

Mali ili veliki problem?

»S novim prijedlogom plana predviđeno je oko 90-ak takvih centara, što će stvoriti problem jer tih 90 centara nisu planirani u županijskim, gradskim i općinskim prostornim planovima, a što će značiti hitnu izmjenu barem 70-ak ako ne i više njihovih prostornih planova. Tome treba dodati i stratešku procjenu utjecaja na okoliš. To je sveobuhvatan, stručan i relativno skup posao«, smatra Kuščević. Dobrović odgovara kako »male komplikacije jedinicama lokalne samouprave nose velike dobiti«. 

»Jedinice lokalne samouprave će moći sudjelovati u sustavu, postavljati infrastrukturu za odvojeno prikupljanje i time omogućiti uštede jer će papir, plastika i ostalo završavati kao sirovina sa ekonomskom vrijednosti. Ne kažem da neće biti malih poteškoća, ali su i objekti koje predviđamo jendostavniji, kao i studije utjecaja na okoliš koje ih prate, mogu se uklopiti u prostore u kojima je već predviđena komunalna djelatnost«, zaključio je Dobrović.