RIJEKA Ustavna komisija slovenskog parlamenta započela je jučer postupak dopune Ustavnog zakona o Novoj ljubljanskoj banci (NLB) iz 1994. godine, kako bi se spriječile isplate hrvatskim bankama temeljem pravomoćnih presuda hrvatskih sudova u predmetima protiv NLB-a zbog tzv. prenesene devizne štednje. Imenovana je stručna komisija koja bi trebala razriješiti neke dileme koje još postoje u Sloveniji oko ovog prijedloga, no zaključeno je kako je postupak dopune Ustavnog zakona moguće okončati prije skorih parlamentarnih izbora, koji će se najvjerojatnije održati u svibnju.

Većina sudionika jučerašnjeg sastanka suglasili su se da se takav postupak pokrene i da se tako od hrvatskih »nezakonitih odluka« zaštiti »slovenska imovina«, osim predstavnika Ljevice Mateja T. Vatovca, koji je predloženu izmjenu Ustavnog zakona nazvao »predstavom za javnost« koja neće riješiti ovaj problem.

Pljenidba imovine

»Ako Hrvatska naplati sredstva od NLB-a, to znači da će Slovenija plijeniti hrvatsku imovinu u Sloveniji, premda slovenska poduzeća imaju dvostruko više imovine u Hrvatskoj«, podsjetio je Vatovec, zaključivši kako njegova stranka, koja u slovenskom parlamentu ima pet mandata, ne želi sudjelovati u poticanju rata Zagreba i Ljubljane prisilnim naplatama.

Riječ je o sporu zbog štednje Ljubljanske banke koju je Hrvatska devedesetih godina štedišama isplatila na teret državnog proračuna, putem dviju hrvatskih banaka, koje su potom ovlaštene da isplaćene iznose potražuju od slovenske banke. Koncem prošle godine hrvatski sudovi počeli su donositi prve presude u tim sporovima koje Zagrebačka banka i Privredna banka Zagreb protiv NLB-a vode u ime hrvatske države. Presude hrvatskih sudova obvezujuće su i za Sloveniju, kao i za ostale članice EU-a. Dosad su donesene tri presude ukupne vrijednosti od gotovo dva milijuna eura, no zbog ostalih sporova koji se vode zbog naplate prenesene devizne štednje najvećoj slovenskoj banci, koja je u 100-postotnom državnom vlasništvu, prijeti naplata više od 400 milijuna eura.

Slovenska demokratska stranka Janeza Janše i demokršćanska Nova Slovenija Mateja Tonina stoga predlažu da se dopuni kontroverzni Ustavni zakon iz 1994. godine, kojim je Ljubljana na NLB prebacila imovinu Ljubljanske banke, kojoj su ostala samo potraživanja hrvatskih i bosanskohercegovačkih štediša, koje Ljubljana odonda smatra »sukcesijskim problemom«.

Prema opozicijskom prijedlogu, NLB ne bi smio isplaćivati zahtjeve temeljem pravomoćnih presuda hrvatskih sudova, a ako bi do isplate s njezinih računa u Hrvatskoj ili ovrhom imovine ipak došlo, Slovenija bi morala poduzeti tzv. kompenzacijske mjere na imovini hrvatskih državnih poduzeća u Sloveniji u istom iznosu.

Radilo bi se, dakako, o riskantnoj odluci, koja bi vjerojatno rezultirala uzvratnim mjerama Hrvatske i zaoštravanjem odnosa Ljubljane i Zagreba. Bivši slovenski ustavni sudac Ciril Ribičič za ljubljanske Finance rekao je da bi donošenje takvog ustavnog zakona moglo biti sporno s aspekta slovenskog i europskog prava, te da bi eventualno donošenje takvih protumjera protiv hrvatskih poduzeća moglo voditi u »ekonomski rat«, iako i on, baš kao i službena Ljubljana, smatra da problem stare devizne štednje spada u sukcesijsko pitanje.

Prijete visoke kazne

Problem odšteta zbog prenesene štednje opterećuje i najavljenu privatizaciju NLB-a. Europska komisija prije nekoliko godina vladi Alenke Bratušek dopustila je sanaciju NLB-a, ali pod uvjetom da kasnije privatizira NLB, što Ljubljana do danas nije napravila. Sloveniji zato prijete i visoke kazne, pa čak i mogućnost da Bruxelles naredi NLB-u vraćanje više od dvije milijarde eura državi, koliko je 2013. Slovenija uložila u sanaciju NLB-a, a sve je to postalo jedna od važnijih predizbornih tema uoči skorih parlamentarnih izbora u Sloveniji.

O opozicijskom prijedlogu jučer se izjasnila i vlada premijera Mire Cerara na odlasku, zaključivši kako podržava namjeru da se NLB »zaštiti« od odluka hrvatskih sudova u vezi s prenesenom štednjom, ali misli da opozicijski prijedlog »neka pitanja« ostavlja otvorenima, kao, primjerice, pitanje što ako unatoč »zaštite« dođe do prisilne naplate temeljem hrvatskih presuda. Zato Cerarova vlada misli da prijedlog treba »doraditi«, pri čemu je vlada spremna surađivati i s opozicijskim strankama.