Veći broj operacija

NOVI PROBLEM ZDRAVSTVA Potrebe za transplantacijom sve su veće, a donora je sve manje

Ljerka Bratonja Martinović

Arhiva NL

Arhiva NL

Dostupnost donora nije samo hrvatski problem, jer je njihov broj sve manji na svjetskoj razini, a Hrvatska je, poznato je, već godinama u svjetskom vrhu po broju donora i ima jedan od vodećih transplantacijskih programa koji je svijetla točka hrvatskog zdravstva preopterećenog problemima



Protekli je srpanj, kažu podaci Ministarstva zdravlja, bio rekordan po broju transplantacija i broju darivatelja organa. Transplantacijiski timovi imali su pune ruke posla, a tijekom srpnja transplantirani su organi 23 donora, što je gotovo dvostruko više nego lani u istom mjesecu. I početkom kolovoza dvije su tragične smrti rezultirale doniranjem organa. Transplantacijski timovi na raspolaganju su za takve slučajeve u svako doba dana ili noći, pa su i na godišnjem odmoru spremni krenuti u bilo koji dio Hrvatske ili inozemstva na dojavu o donoru.


Unatoč tome što se radi o složenim operacijama, povećana potreba za zalihama krvi u turističkoj sezoni ne predstavlja im problem, otkriva doc.dr.sc. Robert Blažeković, član transplantacijskog tima KB-a Dubrava koji je početkom kolovoza vojnim helikopterom poletio prema Zadru radi transplantacije srca.


– To jesu velike operacije, ali ako zahvat ide dobro, nisu potrebne veće količine krvi u odnosu na obične operacije – kaže dr. Blažeković iz Zavoda za kardijalnu i transplantacijsku kirurgiju KB Dubrava, koji već godinama radi na transplantacijama. Broj donora je zadnjih godina u padu, svjedoči zagrebački kirurg, između ostalog zbog sve manje prometnih nesreća u kojima sudjeluju motociklisti. Upravo su oni zbog prirode ozljeda bili glavni donori, a broj stradalih motorista zbog obveze nošenja kacige i opreznije vožnje iz godine u godinu se smanjuje. Tijekom 2017. godine vozači mopeda i motocikala sudjelovali su u devet posto svih nesreća, a u ukupnom broju poginulih njihov udjel je 15 posto. Prije desetak godina, točnije 2008. godine, u broju poginulih u prometu motoristi i njihovi suvozači činili su 19 posto svih poginulih u prometu.


U svjetskom vrhu 




Hrvatska je, poznato je, već godinama u svjetskom vrhu po broju donora i ima jedan od vodećih transplantacijskih programa koji je svijetla točka hrvatskog zdravstva preopterećenog problemima. No taj je broj zadnjih godina u stagnaciji, dok potrebe za presađivanjem organa iz godine u godinu rastu. Dostupnost donora nije samo hrvatski problem, jer je njihov broj sve manji na svjetskoj razini. Tako se, primjerice, na transplantaciju srca čeka sve duže.


– Preostaje nam mehanička potpora srcu, što je također prihvatljiva opcija kod dijela pacijenata – veli Blažeković. U presađivanju srca, unatoč tome, jedna smo od najbolje pozicioniranih država u svijetu: godišnje se u našim bolničkim centrima obavi 10 transplantacija na milijun stanovnika, odnosno 40-tak takvih zahvata.


U Ministarstvu zdravstva potvrđuju kako broj prometnih nesreća i mortaliltet utječu na broj transplantacija, ali ne slažu se da nam broj donora stagnira. Riječ je, kažu, o manjim oscilacijama, a ne o trajnom trendu. Prema podacima koje iznose, od 2010. godine godišnja stopa darivatelja organa konstantno je iznad 30 donora na milijun stanovnika, a u 2015. godini s 40 aktualnih darivatelja na milijun stanovnika postigli smo svjetski rekord. U toj je godini u hrvatskim bolnicama pacijentima presađeno oko 400 organa. Godinu kasnije, broj donora na milijun stanovnika pao je na 34,8, a lani se dodatno smanjio na 32 donora na milijun stanovnika. Nakon silaznog trenda u 2016. i 2017. godini, u prvih sedam mjeseci ove godine, sa sedam donora više, bilježimo ponovni porast u odnosu na isto razdoblje prošle godine.


– U prvih sedam mjeseci učinjeno je ukupno 189 transplantacija solidnih organa – 22 transplantacije srca, 95 transplantacija bubrega i 73 transplantacije jetre – navodi Mirela Bušić, nacionalna transplantacijska koordinatorica, koja je takvim rezultatom više nego zadovoljna.


Transplantacijski registri 


Hrvatska je još 2007. godine pristupila Eurotransplantu, međunarodnoj organizaciji za dodjelu organa usmjerenoj tome da se poveća mogućnost pronalaženja srodnog donora i broj transplantacija. Trenutno je u tu bazu uključeno 136 milijuna ljudi u Belgiji, Njemačkoj, Hrvatskoj, Luksemburgu, Nizozemskoj, Mađarskoj, Austriji i Sloveniji, što višestruko povećava šanse primatelja organa da će dočekati pravodobnu transplantaciju. Kad se pojavi donor, o primatelju organa odlučuje se u središnjem uredu Eurotransplanta u Nizozemskoj, gdje se takva odluka donosi na temelju podataka o potencijalnim primateljima i načelu reciprociteta. Riječ je o složenom kompjuterskom sustavu koji određuje tko će dobiti organ, a odluka se donosi na temelju podataka o hitnosti i ishodu transplantacije, što znači da organ ide tamo gdje je najpotrebniji. Nakon toga ulogu igra i ravnoteža među državama i duljina čekanja na listi.


Prednosti članstva u Eurotransplantu su brojne, ističe Mirela Bušić, a najveću dobrobit imaju visokourgentni pacijenti za koje se organ mora pronaći u kratkom roku. U sedam mjeseci ove godine naših je 45 pacijenata dobilo organ iz Eurotransplanta. Presađeno im je devet jetri, sedam srca i 30 bubrega. U prosjeku, računa koordinatorica Bušić, 16 do 20 posto organa hrvatskih donora razmjenom idu Eurotransplantu.


Transplantacijski se program, navodi dr. Bušić, stalno unapređuje, a trenutno su pred liječnicima dva izazova: unapređenje donorstva nakon cirkulatornog aresta i implementacija programa transplantacije pluća.


– Kao članica Europske Unije i Eurotransplanta obvezni smo na primjenu visokih standarda kvalitete i sigurnosti organa za presađivanje, te je u tom kontekstu puno tehničkih, stručnih, organizacijskih, ali i financijskih izazova s kojima se suočavamo – ističe Bušić. Jedan od trenutnih EU projekata na kojem rade razvoj je kompatibilnih transplantacijskih registara, kako bi se na razini Europske unije omogućilo sustavno praćenje i objektivna međunarodna valorizacija, s ciljem bolje kvalitete i sigurnosti transplantacijskog liječenja.


Broj transplantacija u 2018.


RAZDOBLJE BROJ DONORA


I – VII 2018. 94


I – VII 2017. 87


Srpanj 2018. 23


Srpanj 2017. 12