U području upravljanja vanjskim granicama Hrvatska je dobila 98 preporuka kako poboljšati zaštitu vanjskih granica. Među ostalim, od Hrvatske se očekuje da uredi pojedine granične prijelaze: na nekima od njih nedostaje oprema, poput termovizijskih nadzornih kamera, drugi nemaju dovoljno policajaca, a ponegdje postoji i problem s lošom infrastrukturom, pa je, podsjetimo, na jednoj lokaciji utvrđeno da veza s informacijskim sustavom MUP-a »puca« što, sasvim sigurno, nije u skladu sa schengenskim standardima.

Slovenski »orah«

Prema najavama ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića, Hrvatska bi tehničke kriterije trebala ispuniti sljedeće godine. To znači da bi u sljedećih godinu dana trebala ukloniti sve nedostatke koje su dosad utvrdili timovi za evaluaciju. No, i kada se sve te poteškoće otklone, ona glavna ostaje: uvjeriti zemlje članice da daju »zeleno svjetlo« za ulazak Hrvatske.

U Vladi se nadaju da će se to dogoditi već 2019. godine. U tome bi jednu od važnijih uloga trebali odigrati hrvatski veleposlanici. Prema neslužbenim informacijama, diplomatska mreža već je dobila instrukcije da se mora maksimalno angažirati i komunicirati sa zemljama domaćinima, kako bi im prenosili točne i pravodobne informacije o tome što sve Hrvatska čini kako bi bila spremna za Schengen. »Ohrabreni smo Junckerovim govorom, to je važan politički signal i na tome trebamo već sad početi senzibilizirati države članice za naš cilj«, kazao nam je izvor blizak Vladi, ustvrdivši da je svrha pojačane diplomatske aktivnosti prevenirati moguće blokade država članica. A kada budu ispunjeni tehnički kriteriji, izvori bliski Vladi najavljuju i »diplomatsku ofenzivu prema državama članicama«. Iz neslužbenih razgovora stječe se dojam da bi pritom jedna od glavnih poruka trebala biti da je hrvatsko uključivanje u Schengen u interesu cijele Europske unije, a ne samo Hrvatske.

Najtvrđi orah svakako će biti Slovenija koja bi hrvatski pristup mogla blokirati zbog toga što Hrvatska ne priznaje ishod arbitraže o granici. No, pravi problem za hrvatske ambicije nastao bi kada bi se Sloveniji priključile i druge članice. Javno su, zasad, određenu rezervu prema brzom širenju Schengena izrazile Austrija i Njemačka. Kako je izvijestila Hina, njemački ministar unutarnjih poslova Thomas de Maiziere ustvrdio je da Njemačka ne želi da se schengenskoj zoni u bliskoj budućnosti pridruže nove zemlje, dok su u Austriji stranački čelnici postavili pitanje hoće li potencijalne nove članice moći ispuniti ekonomske i sigurnosne zahtjeve za pridruživanje schengenskoj zoni i eurozoni.

Presudna uloga

»Ne treba to gledati isključivo kao poruke Hrvatskoj«, tvrde hrvatski diplomatski izvori, aludirajući na nesklonost pojedinih članica EU-a da u Schengen puste Bugarsku i Rumunjsku. Osim toga, nastavljaju naši sugovornici, i Njemačka i Austrija su u predizbornoj kampanji.

– Vjerojatno je dijelom riječ o refleksiji migrantske krize, procjenjuje, pak, SDP-ov saborski zastupnik Joško Klisović, član odbora za europske poslove i za vanjsku politiku. Klisović smatra da Hrvatska ne bi trebala imati problema u tom pogledu »ako ispunimo uvjete i dokažemo da smo u stanju braniti schengensku granicu«.

Ipak, Klisović ne smatra da hrvatski diplomati, ako se dogode političke blokade, mogu ili trebaju odigrati presudnu ulogu.

– Blokade su političke krize u kojima je diplomacija samo jedan od instrumenata za njihovo rješavanje, ističe, napominjući da je u takvim slučajevima ključna uloga državnog vrha. Diplomati, s druge strane, imaju zadatak »stvarati pozitivnu atmosferu« oko hrvatskog ulaska u Schengen, ali, naglašava Klisović, najvažnije je da se najprije ispune svi kriteriji.