snimio Sergej Drechsler
Porez na nekretnine uvest će se ako načelnici i gradonačelnici na vrijeme odrade svoj dio posla, rekao je potpredsjednik Vlade Predrag Štromar
ZAGREB – Porez na nekretnine, koji bi od 1. siječnja iduće godine prema novom zakonu trebao zamijeniti postojeće komunalne naknade, uvest će se ako načelnici i gradonačelnici na vrijeme odrade svoj dio posla te ako to bude pozitivno za građane, izjavio je jučer potpredsjednik Vlade Predrag Štromar, najavljujući tako mogućnost odgode novog zakona.
– Ukoliko je sve u redu, ako će načelnici i gradonačelnici moći odraditi svoj dio posla i ako će to biti pozitivno za građane, onda idemo s tim. Ukoliko bude problema, moramo razgovarati na koji način promijeniti provedbene akte – objasnio je Štromar.
Štromar je poručio da će se o uvođenju novog poreza u Vladi još razgovarati idućih mjeseci.
Po njegovom mišljenju, do kraja godine ostalo je dovoljno vremena da općine i gradovi pripreme sve što treba za uvođenje tog poreza. Veće općine i gradovi, smatra Štromar, imaju kapacitete da odrade taj posao, koji među ostalim predviđa prikupljanje podataka o svim nekretninama na njihovom području, definiranje zona i koeficijenata na temelju kojih će se porez naplaćivati. Problema bi, kaže, moglo biti u manjim općinama s kojima će država »morati komunicirati«.
Niži troškovi
Na pitanje hoće li građani uvođenjem poreza za nekretnine i građevinske rente imati manje troškove nego kroz postojeći sustav naplate komunalne naknade, potpredsjednik Vlade odgovara potvrdno.
– Većini građana troškovi neće biti viši, zavisi o samoj cijeni procijenjene nekretnine. No, mislim da će većina građana plaćati manje – poručuje Štromar.
Porezom na nekretnine oporezovat će se stambeni i poslovni prostori, garaže i pomoćni prostori, neizgrađeno građevinsko zemljište, zapušteni hoteli, neiskorišteni objekti…
Porez će plaćati i strani vlasnici nekretnina u Hrvatskoj, a predviđa se mogućnost da lokalne vlasti oslobode plaćanja poreza socijalno ugrožene građane, no tada moraju naći sredstva kojima će sami namiriti tu poreznu obvezu. Svi su gradovi i općine već trebali početi s ustrojem evidencije o nekretninama, a rok za definiranje koeficijenata i zona naplate istječe 30. studenoga. Lokalne su vlasti većinom pokrenule postupke, ali ima i onih koji se opiru novom porezu.
Petrinin neposluh
Načelnik općine Primošten Stipe Petrina ne slaže se s naplatom novog poreza i poziva na građanski neposluh.
Jedinice lokalne samouprave, tvrdi, imaju pravo same odlučiti o tome hoće li naplaćivati ono što predstavlja njihov vlastiti prihod, te – iako ustavni stručnjaci takvu ideju smatraju promašenom – najavljuje lokalni referendum protiv uvođenja poreza na nekretnine na području Primoštena.
Porez na nekretnine trebao bi krenuti u primjenu nakon što je »na čekanju« proveo punih pet godina. Za Milanovićeve vlade od oporezivanja nekretnina odustalo se upravo pod pritiskom HNS-a.
Stav o oporezivanju nekretnina u pet je godina dijametralno promijenio i HDZ. Dok su bili u oporbi, iz HDZ-a su tvrdili da se radi o opasnom haraču koji će dotući ionako osiromašene građane.