Reakcije na izmjene zakona

NOVA PRAVILA ZA ZIMMER FREI Iznajmljivači više neće moći gostima pružati usluge ručka i večere?

Biljana Savić

Putem e-savjetovanje svi zainteresirani mogu uputiti mišljenja na predložene izmjene Zakona do 2. lipnja / Snimio Marin ANIČIĆ

Putem e-savjetovanje svi zainteresirani mogu uputiti mišljenja na predložene izmjene Zakona do 2. lipnja / Snimio Marin ANIČIĆ

Dosadašnji zakon omogućavao je iznajmljivačima da nude doručak, ali i polupansion ili puni pansion koristeći se posuđem i opremom koju rabe i za vlastite potrebe, dok su mali hotelijeri morali zadovoljiti znatno strože kriterije, pa se ta nepravda izmjenama želi ispraviti



RIJEKA  Hoće li privatni iznajmljivači i dalje moći svojim gostima, uz smještaj, pružati usluge i pripreme ručka i večere? To im je omogućavao dosadašnjii zakon, no prijedlog izmjena Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti pušten je u javnu raspravu, a putem e-savjetovanje svi zainteresirani mogu uputiti mišljenja, primjedbe, kritike i prijedloge do 2. lipnja.


Naime, Ministarstvo turizma krenulo je u izmjene Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti kojima se zaoštravaju uvjeti za pružanje usluga privatnih iznajmljivača, a najvažnije novosti odnose se na iznajmljivače koji, uz usluge smještaja, svojim gostima pripremaju hranu te one koji još nisu proveli kategorizaciju smještaja u skladu s postojećim pravilnikom.


Dakle, novost koja će najviše pogoditi iznajmljivače su promjene uvjeta za pripremu i posluživanje hrane u sklopu privatnog smještaj, jer je dosadašnji zakon omogućavao iznajmljivačima da svojim gostima, uz uslugu smještaja, nude doručak, ali i polupansion ili puni pansion, a da pritom za pripremanje hrane nisu trebali zadovoljavati stroge kriterije koji vrijede za restorane i hotele.


Novi uvjeti




Intencija je da se izjednače kriteriji između obiteljskih iznajmljivača i hotelijera, jer je privatnim iznajmljivačima dosadašnjim zakonom bilo omogućeno  da pripremaju hranu u vlastitoj kuhinji, koristeći se posuđem i opremom koju rabe i za vlastite potrebe, dok su mali hotelijeri morali zadovoljiti znatno strože kriterije u pogledu opremljenosti i kontrole kvalitete hrane.


Iznajmljivači su, stoga, na neki način postali nelojalna konkurencija hotelijerima i ugostiteljima, pa će ukoliko prođu predložene izmjene Zakona, uz uslugu smještaja, moći pružati svojim gostima samo uslugu doručka. Žele li nuditi ručak i večeru, morat će svoje objekte opremiti za pružanje takvih usluga i osnovati trgovačko društvo ili obrt za ugostiteljstvo.


Sudeći prema reakcijama s terena, iznajmljivači se pribojavaju ove odluke, posebice oni koji su smješteni daleko od grada i brinu se gdje će onda njihovi gosti ručati ili večerati te da im zbog toga uopće više neće dolaziti. Zakonodavac, pak, želi ujednačavanje uvjeta i podsjeća da restorani i hoteli podliježu strogim uvjetima uređenja i opreme objekta, zaštite potrošača, osiguranja gostiju, zapošljavanja, boravišne pristojbe… Hoteli i restorani obveznici su vođenja financijskih knjiga, a imaju i veće porezne obveze.


Protiv prijedloga


Osnovno je pitanje »Koliko ću biti bogatiji kad susjedu crkne krava?«. Umjesto pojednostavljenja uvjeta za male hotele, vlasnike se tješi eliminiranjem konkurencije.


Ali, hotel kojemu je pansion konkurencija trebao bi preispitati svoj poslovni model, smatra Nedo Pinezić, pružatelj ugostiteljskih usluga u domaćinstvu i osnivač Zajednice obiteljskog smještaja u Hrvatskoj, koji se protivi prijedlogu izmjena ovoga zakona i tvrdi da se u uvodu nacrta izmjena zakona nigdje ne spominje koliki je broj pansiona u domaćinstvu u Hrvatskoj, koliko pansiona koji na bilo koji način krše zakonske odredbe i predstavljaju nelojalnu konkurenciju malim hotelima.   



Zbog velikih troškova, puno većih od obiteljskog smještaja, postojala je bojazan da će se vlasnici malih i obiteljskih hotela masovno preregistrirati i postati iznajmljivači. No, predsjednik Udruge obiteljskih i malih hotela Šime Klarić to demantira: –  Prvo, mali i obiteljski hoteli dobili su poticaje, pa se ne mogu zakonski preregistrirati u obiteljski smještaj sve dok ne vrate poticaje. Drugo, kad smo išli u investiciju, htjeli smo napraviti i napravili smo korak naprijed, ne želimo se sada vraćati korak natrag, i dalje želimo biti hoteli, a ne pružatelji obiteljskog smještaja i nadam se da ćemo opstati, iako smatram da su obje kategorije potrebne na hrvatskom tržištu, kaže Klarić. Na naše pitanje smatra li da mu je obiteljski smještaj koji nudi uslugu hrane konkurencija, odgovara da su svi oni poduzetnici koji su u svoj posao uložili kapital, i da bi trebali imati ravnopravne uvjete na tržištu, ali i pri plaćanju državi. – Mali hotelijeri su najugroženija skupina u pružateljima usluga u turizmu jer nam povrat investicije traje najduže, a troškovi poslovanja su puno veći u odnosu na druge države, a pogotovo u odnosu na druge kategorije pružatelja usluga u turizmu, tvrdi Klarić i ističe da Udruga obiteljskih i malih hotela ne traži izjednačavanje s iznajmljivačima. – Nije to nije poanta, ali tražimo zakonske pretpostavke koje će poticati snažnije preregistriranje iznajmljivača u male hotelijere – ističe Klarić.


– Gdje su i u kojem obimu uočene te nepravilnosti i kako su sankcionirane? Što je po tom pitanju poduzela Turistička inspekcija, a koje mjere nije mogla poduzeti zbog manjkavosti zakonske regulative? Netočan je navod da se radi o istim uslugama pansiona u domaćinstvu i trgovačkih društava i obrta. Pansioni u domaćinstvu mogu pružati uslugu hrane samo za svoje goste na smještaju, kaže Pinezić, i izračunava da je netočna i tvrdnja da najveći broj domaćinstava raspolaže maksimalnim kapacitetom od 20 osnovnih postelja.


Inspekcijski nadzor


– Prostom računicom dijeljenja ukupnog broja osnovnih postelja kojih je 600 tisuća, na broj registriranih domaćinstava, kojih je  90 tisuća, dobije se sasvim drugi rezultat – prosječno 6,66 postelja po domaćinstvu. Neistinita je i tvrdnja da je razina usluge u pansionu u domaćinstvu jednaka onoj u hotelu. Kad bi to tako bilo, onda bismo se trebali ozbiljno zabrinuti za razinu usluge u hotelu. Pansion u domaćinstvu je jednostavan objekt s ograničenim komforom, bez mogućnosti pružanja »a la carte« usluge, koji u najvećem broju slučajeva pruža osnovnu uslugu doručka i večere na bazi dnevnog menija, odnosno jednog jela. I nije točno da pansioni u domaćinstvu ne plaćaju PDV, jer prelaskom limita od 300.000 kuna prihoda automatski ulaze u sustav PDV-a, moraju voditi poslovne knjige, moraju imati fiskalnu blagajnu… Jednako tako, pansioni u domaćinstvu podliježu mjerama HACCP-a i sanitarnih pregleda, dapače to se odnosi i na pružanje usluga doručka u domaćinstvu. Što se inspekcijskih nadzora i ostalih nameta tiče, krajnje je neprimjereno opravdavati njihovo postojanje prema malim hotelima činjenicom da su registrirani kao hoteli, ako u naravi pružaju uslugu malog obima poput pansiona u domaćinstvu, kako to zakonodavac kaže. Dapače, mali hoteli bi trebali imati daleko povoljnije uvjete poslovanja od postojećih, a što se neće dogoditi kao posljedica ukidanja »nelojalne konkurencije« – pansiona u domaćinstvu. HGK je već ukazivala na potrebu izjednačavanja uvjeta poslovanja svih mikro poduzetnika do godišnjeg prihoda od 1.000.000 kuna prema modelu koji je najpovoljniji za onoga na kojega se ti uvjeti odnose, a ovakvo rješenje ne donosi korist nikome, posebice ne malim hotelima kojima i dalje ostaju preregulirani uvjeti poslovanja, tvrdi Pinezić.