Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
11. prosinca 2019.
Inicijativa

NIŠTA OD SLOVENSKOG MODELA Hrvatska još nije spremna za školovanje djece kod kuće

Školovanju kod kuće najviše se zamjera manjak socijalizacije djeteta, no praksa pokazuje suprotno  / iSTOCK
Školovanju kod kuće najviše se zamjera manjak socijalizacije djeteta, no praksa pokazuje suprotno / iSTOCK
Autor:
Objavljeno: 6. prosinac 2017. u 13:10 2017-12-06T13:10:43+01:00

Niti u najnovijim izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju ne spominje se mogućnost školovanja djece kod kuće, iako se pojavio prijedlog u javnoj raspravi da se to uredi po modelu koji u Sloveniji uspješno funkcionira već punih 20 godina 

Školovanje kod kuće u Hrvatskoj postoji samo u iznimnim slučajevima, za djecu koja zbog bolesti ili invaliditeta nisu u mogućnosti pohađati nastavu u školi. Jedna smo od rijetkih država u Europi koja nije zakonom regulirala tu mogućnost, a unatoč najavama, opcija tzv. home-schoolinga nije se pojavila ni u aktualnim izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Inicijativu su preuzeli roditelji, pa se u javnoj raspravi o spomenutom zakonu pojavio prijedlog zakonodavnog rješenja po uzoru na slovenski model koji u susjednoj državi uspješno funkcionira već punih 20 godina.

Riječ je o modelu koji je Slovenija preuzela od Danske i ugradila ga u svoje zakonodavstvo 1996. godine, navodi se u prijedlogu javnoj raspravi kojim jedan zadarski profesor traži uvođenje novog oblika obrazovanja. Takvo bi rješenje u globaliziranom društvu, kaže, bilo prijeko potrebno, posebice onim učenicima čiji roditelji zbog poslovnih obveza dulje izbivaju izvan prebivališta. Dijete takvih roditelja često se mora privikavati na novu sredinu ili čak pohađati nastavu na stranom jeziku, i to zbog samo nekoliko mjeseci ili godinu dana. Predlaže stoga da se uvede model gdje bi dijete čiji se roditelji odluče na školovanje kod kuće bilo upisano u školu i određeni razred, kao i sva druga djeca, a na kraju školske godine polagalo bi razredne ispite iz svih predmeta.

Ministarstvo: Izuzetno kompleksna tema

Iz odgovora koji smo dobili iz Ministarstva znanosti i obrazovanja, gdje se razmatrala mogućnost uvođenja »home-schoolinga«, proizlazi da školovanju kod kuće u Hrvatskoj još uvijek nema mjesta.

– Taj model nije dio prijedloga izmjena i dopuna Zakona o odgoju i obrazovanju jer nije dovoljno detaljno pripremljen. Tema školovanja kod kuće izuzetno je kompleksna po pitanjima kvalitete obrazovanja, elemenata odgoja i elemenata praćenja, kao i mogućnosti eventualne zlouporabe te je zaključeno da trenutno nisu zadovoljeni uvjeti za uvođenje tog modela – poručuju iz MZO-a.

Individualni pristup

Školovanje kod kuće roditelj bi morao zatražiti najkasnije tri mjeseca prije početka nove školske godine, a odobrenje za »home-schooling« trajalo bi sve dok dijete ima pozitivnu ocjenu iz svih predmeta. U protivnom, roditelj bi trajno izgubio ovo pravo. Od prvog do četvrtog razreda provjeravalo bi se znanje hrvatskog jezika, matematike i prvog stranog jezika, a od petog do osmog razreda svi predmeti. U slučaju negativne ocjene, do jeseni bi imao pravo na popravni ispit, a ako ga ne prođe, nastavio bi obrazovanje u školi.

Ovakav prijedlog pozdravljaju članovi inicijative Obrazovanje na drugi način, koja je još 2009. godine zagovarala uvođenje home-schoolinga u školski sustav. »Smatrali smo da se naš obrazovni sustav presporo mijenja, htjeli smo djeci osigurati školu koja je još dalje od današnje kurikularne reforme. Nažalost, doživjeli su nas kao elitiste, shvatili smo da naši vlastodršci još nisu prihvatili pluralizam«, kaže Kosjenka Petek, jedna od članica tadašnje inicijative. Ako se dijete školuje kod kuće, puno je lakše ostvariti obrazovanje usmjereno na učenika i individualni pristup nego u razredu s 26 ili više učenika.

– Da sam imala tu mogućnost, moje bi dijete daleko više izlazilo, posjećivali bismo muzeje, radionice... – ilustrira ova mama, koja je i sama po struci učiteljica.

Religijska motivacija

Školovanje kod kuće danas se, s druge strane, počelo povezivati s religijski motiviranim roditeljima, koji sve više inzistiraju na obrazovanju djece u skladu s vlastitim svjetonazorom. Tako je model »home- schoolinga« kao odraza obrazovnog pluralizma promoviran na lanjskom skupu udruge »U ime obitelji«, kada su isticane prednosti i mogući nedostaci slovenskog modela. Školovanju kod kuće najviše se zamjera navodni manjak socijalizacije djeteta, no praktičari takvog modela tvrde da su učinci suprotni, da se dijete socijalizira bolje, te da jednako dobro komunicira i s vršnjacima, kao i s odraslim osobama.

– Mnogima nije poznato da djeca koja se školuju kod kuće po slovenskom modelu odlaze u školu na određene aktivnosti, mogu doći na tjelesni, likovni ili glazbeni odgoj, idu na školske izlete... Prednost je što hrvatski, matematiku i prirodu ne moraju slušati u školi, nego kod kuće uče svojim tempom – zaključuje Petek.

Školovanje kod kuće, za razliku od Hrvatske, legalizirala je većina država EU-a i regije. Zakonom ga omogućuju Crna Gora, Srbija, Slovenija, Mađarska, Poljska, Austrija, Francuska, Švicarska, Irska... Europska komisija u tom pogledu ne daje nikakvu preporuku. Prema riječima Stefaana Hermansa, direktora u Glavnoj upravi za obrazovanje i kulturu EK-a, na svakoj je državi članici da sama odluči kakve će opcije obrazovanja ponuditi. »Naš je stav da je najbolji oblik obrazovanja ono inkluzivno, koje se odvija u učionici pod vodstvom educiranog nastavnika, i odgovara na individualne potrebe svakog učenika«, kaže Hermans.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.