Skora pola godine HDZ je blokirao osnivanje istražnog povjerenstva za Agrokor, a nakon što su prije desetak dana popustili njihovi čelnici sada najavljuju da će rad tog tijela prestati čim Državno odvjetništvo donese pravomoćno rješenje o istrazi. Ipak, član povjerenstva Nikola Grmoja, politički tajnik Mosta, nije izgubio svaku nadu da će ono odraditi svoju zadaću.

– HDZ možda procjenjuje da im je bolje pretrpjeti kratkoročnu politička šteta zbog opstruiranja povjerenstva nego da dopuste da ono radi, pa se pokažu veze njihovih bivših vlada, ali i nekih sadašnjih ministara, s Agrokorom. Stoga je zaista moguće da oni zaustave povjerenstvo. Ali, sa svoje ću strane učiniti sve da razbijem argumentaciju HDZ-a da povjerenstvo ne može raditi, jer bi to predstavljalo kršenje zakona. Na prvom sastanku povjerenstva dogovorili smo da se odluka o njegovom osnivanju mora izmijeniti, jer greškom u nju nije ušlo tko će biti potpredsjednik. Zato sam pripremio prijedlog promjene te odluke u koji sam, osim toga da će potpredsjednik biti Milijan Brkić iz HDZ-a, dodao i da se iz nje izbacuje dio o tome da će povjerenstvo istraživati kvalitetu financijskih izvještaja Agrokora, što je predmet kriminalističke istrage. Tako više ne bi bile dvije paralelne istrage, što HDZ tvrdi da bi bilo protuzakonito.

Situacija je potpuno apsurdna i ja ne pamtim takvu u hrvatskoj politici. HDZ se šest mjeseci, dok istraga DORH-a nije bila ni blizu, protivio osnivanju povjerenstva, a sada govore da ono ne može raditi ako započne istraga.

– Odugovlačili su i čekali dok nije postalo izvjesno da će Državno odvjetništvo uskoro pokrenuti istragu. Onda su pristali osnovati povjerenstvo, kako bi se izabralo ustavne suce, da bi odmah nakon toga rekli da će ono morati prestati s radom u slučaju istrage.

Prijedlog za povjerenstvo SDP je poslao u proceduru sredinom travnja. Da ja povjerenstvo započelo s radom u svibnju, lipnju ili barem u srpnju, dosad su već bez problema mogli biti saslušani Ivica Todorić, Andrej Plenković, Martina Dalić, Zdravko Marić, Ante Ramljak, Boris Vujčić…

– Tako je, skoro svi su već mogli svjedočiti pred povjerenstvom. A sada premijer Plenković, u pokušaju da neutralizira činjenicu da HDZ blokira povjerenstvo, tvrdi da su oni spremni da se Agrokor istražuje u okviru saborskih odbora i čak na plenarnoj sjednici parlamenta. To su šuplji i smiješni argumenti, jer saborski odbori, za razliku od povjerenstva, nemaju mehanizme da dovedu na saslušanje nekoga tko se tome opire. Nitko nam ne bi došao na odbor govoriti o nastanku Agrokora, odgovornosti regulatornih agencija i drugim stvarima.

Nezamislivo je da bi Todorić došao na sjednicu Sabora svjedočiti o Agrokoru.

– To bi bio presedan. Zašto bi on ili Željko Rohatinski došli u Sabor? Povjerenstvo ima mogućnost novčanih, pa čak i zatvorskih kazni.

Nikola Grmoja, Foto: D. JELINEK

Kad su zastupnici izglasali odluku o povjerenstvu jeste li barem na trenutak povjerovali da će HDZ dopustiti njegov rad?

– Očekivao sam to. Na prvom sastanku povjerenstva, čiji sam tijek snimio da bih kasnije mogao demantirati krive interpretacije što je tamo rečeno, Brkić je kazao: Mi nismo istražni organ nego političko tijelo koje se bavi političkom odgovornošću. Odmah sam se javio za riječ kako bi pozdravio tu tvrdnju potpredsjednika Sabora i zamjenika predsjednika HDZ-a, jer je ona značila da mi možemo normalno raditi kud god da išla istraga DORH-a. Kredit HBOR-a Agrokorovim firmama prošle godine, nastanak lex Agrokor, kontakti Ramljaka s ljudima iz američkog lešinarskog fonda Knighthead i prije nego je imenovan za povjerenika, sve to nema nikakve veze s lažiranjem financijskih bilanci čime se bavi Državno odvjetništvo.

Ali, zar inzistiranje HDZ-a da se u odluku o osnivanju povjerenstva ugradi da će ono s radom započeti 30. listopada nije kod vas pobudilo sumnji u njihove nakane?

– Jasno je da su oni odugovlačili, ali pritisak javnosti je rastao i činilo se da bi povjerenstvo moglo proraditi. Pozivam javnost i građane da reagiraju i prave pritisak na HDZ, da ih prisilimo da dopuste rad povjerenstva. Ako je HDZ-u stalo do rasvjetljavanja svega u vezi Agrokora, neka iznesu ozbiljan prijedlog kako da se to napravi ako bi ovo povjerenstvo bilo protuzakonito. Možemo osnovati i neko novo povjerenstvo, u čijem nazivu uopće ne treba biti Agrokor. Gdje ima političke volje ima i načina. HDZ dosad nije pokazao političku volju da se u Saboru ispita njihove bivše i sadašnje premijere i ministre. Nije im to u interesu.

Bačić slijepo izvršava sve zadatke

Kažu da bi oni to voljeli, ali da ih, nažalost, zakon u tome sprječava.

– Kad se donosio zakon za Agrokor, neki su upozoravali da pojedine njegove odredbe nisu ustavne. Ali, HDZ nije tada govorio da se ponajprije mora paziti da se ne povrijedi Ustav, makar je hrvatsko gospodarstvo ugroženo. Ako je sada, i zbog budućnosti, važno da povjerenstvo istraži sve aspekte nastanka i sloma Agrokora, onda se ne smije loviti za svaki zakonski članak koji to tobože onemogućava. Uostalom, glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan izjavio je da povjerenstvo ne bi ometalo istragu DORH-a. Kako bi uopće dolazak Zdravka Marića pred povjerenstvo da bi svjedočio o kreditu HBOR-a Agrokoru mogao negativno utjecati na tu istragu? Kako bi saslušanje Nikice Valentića, čiju je firmu Todorić obilato kreditirao, moglo ugroziti istragu? Svatko tko ima i mrvicu razuma to razumije.

SDP mjesecima traži da se kaže tko je pisao lex Agrokor, ali Plenković to odbija.

– Pojavile su se informacije da je u tome sudjelovalo odvjetničko društvo Šavorić, koje je istovremeno radilo za VTB banku, Agrokorovog vjerovnika. Ne znam je li to točno, ali ako je to istina bilo bi to vrlo problematično za Andreja Plenkovića. Šavorić je navodno njegov kućni prijatelj.

Meni je u cijeloj toj priči možda najzanimljiviji predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Branko Bačić, koji mjesecima, iz dana u dan, govori da njegova stranka nema nikakvih problema s povjerenstvom. Naravno da on zna da to nije istina, da izgovara besmislice, ali zaista je uporan u tome.

– Bačić je uvijek bio kvalitetan stranački vojnik, spreman da slijepo izvršava sve zadaće koje bi mu HDZ povjerio.

Ali, ovo ne može baš svatko, Bačić je čovjek posebnog kova.

– Jasno je da se za to mora imati želudac. Bačić je, po nalogu iz HDZ-a, znao i određene torbe prenositi od točke A do točke B. Logično je onda da mu nije teško u Saboru braniti tezu da je HDZ za povjerenstvo, ali, eto, ne može se.

Što mislite boji li se HDZ da na povjerenstvu ispliva nešto loše iz njihove prošlosti ili ih, pak, više brine potencijalna šteta za aktualnu Vladu?

– Zabrinuti su zbog jednog i drugog. HDZ je bio usko povezan s Agrokorom, Todorić je financirao njihove kampanje. Sam Vladimir Šeks rekao je u filmu Gazda da postoji mogućnost da je HDZ bio financiran od strane Ivice Todorića.

Koji vas osobno segment o Agrokoru iz odluke o osnivanju povjerenstva najviše zanima?

– Zanima me sve. Nastanak i razvoj Agrokora, političke odluke koje su se donosile u svrhu pogodovanja koncernu, neplaćanje dobavljačima, nečinjenje regulatora i HNB-a. Ali, zanimljivo mi je i ovo što problematiziraju kolege iz SDP-a, a tiče se povjerenika Ramljaka, roll up kredita koji nije bio predviđen lex Agrokorom… Ne tvrdim da je u startu bila namjera pogodovati tom američkom fondu, no moguće je da su se u žurbi prilikom donošenja tog zakona dogodile neke pogreške. Naravno, pogubno bi bilo da je netko doista želio slom Agrokora iskoristiti za vlastite novčane probitke. To bi bilo katastrofalno za hrvatsku državu, a pogotovo za Plenkovićevu vladu.

Nikola Grmoja, Foto: D. JELINEK

Tvrdite da u Agrokoru deset godina nije bilo poreznog nadzora, ali Slavko Linić vas je u više navrata demantirao.

– U Agrokor d.d. nije bilo dubinskog poreznog nadzora, eventualno u nekim manjim firmama unutar koncerna. Imam o tome pouzdane informacije. A o gospodinu Slavku Liniću imam također jednu, javnosti još nepoznatu, informaciju, ali je čuvam za istražno povjerenstvo. Tamo ću pokazati što je on radio kao ministar financija.

Linić je kandidat za saslušanje pred povjerenstvom?

– On je ozbiljan kandidat da ga se pozove, jer je ozbiljno pogodovao koncernu Agrokor. Kao i Radimir Čačić, koji poput Linića brani Plenkovićevu vladu u vezi Agrokora.

Linić se javno izjašnjava protiv rada istražnog povjerenstva.

– Da, govori da nema potrebe za povjerenstvo. Jasno je koji se ljudi protive ovom povjerenstvu i to su jaki argumenti da ono radi.

Vlada ne radi u interesu građana

Most je sudjelovao u nastajanju lex Agrokor.

– I sada smatramo da u tim okolnostima nije bilo boljeg rješenja. Nitko nije predložio nešto bolje što bi moglo brzo zaustaviti kolaps Agrokora. Ali, slažemo se s kolegama iz SDP-a da su se mogle dogoditi određene pogreške i zato, primjerice, želimo znati je li Ramljak svakom vjerovniku došao i pitao ga hoće li kreditirati Agrokor i jesu li mu oni negativno odgovorili. Ako to nije napravljeno, a američki je fond imao nekakve povlaštene informacije, pa su zato kupovali dugovanja po diskontnim cijenama, znajući da će doći lex Agrokor i zatim i roll up kredit od čega će oni dobro profitirati, bilo bi to jako loše za Hrvatsku. Bez obzira što je Most u oporbi i što nam je stalo da se pokaže da Plenkovićeva vlada ne radi u interesu hrvatskih građana, iskreno bih volio da to što tvrdi kolega Bernardić nije istina. To bismo onda svi platili.

Da je Most znao da se Ramljak sastajao s ljudima iz fonda Knighthead, bi li on bio imenovan za povjerenika?

– Definitivno ne bi. Nažalost, Plenković je odbio naš prijedlog da budu tri povjerenika, uz obrazloženje da bi to usporavalo reakcije u kriznoj situaciji i da zato mora biti samo jedan povjerenik.

Koliko je Most sudjelovao u pisanju lex Agrokor?

– Potpredsjednica Martina Dalić dala nam je gotov nacrt zakona i zatim je naša ekipa u Ministarstvu pravosuđa napravila manje korekcije.

Nedugo poslije donošenja lex Agrokor, Most je izbačen iz Vlade. Osjećate li se možda iskorištenima?

– Ne. Naše su namjere bile najbolje, a nismo znali što je u glavama Andreja Plenkovića, Martine Dalić i drugih. Most se ponio odgovorno, iako nam HDZ stalno predbacuje da smo populisti. Svjesni smo itekako bili da će donošenje ovakvog zakona biti prikazano kao nekakvo štićenje Ivice Todorića, ali smo i na štetu stranačkog rejtinga odgovorno glasovali za lex Agrokor. Što bi se dogodilo u slučaju brzog sloma koncerna? O namjerama Ante Ramljaka ili Martine Dalić ne mogu suditi, a čini mi se da Plenković nije koruptivan čovjek. Doduše, možda je njegov način vladanja i opasniji od korupcije, jer Plenković je sklon sklapati kompromise s mnogim interesnim skupinama kako bi se održao na vlasti. U takvim se slučajevima postaje eksponent interesnih, možda i kriminalnih skupina zahvaljujući kojima se opstaje na vlasti. Ti su kompromisi možda i gori nego korupcija.

Zapitate li se nekad što bi bilo da se nakon parlamentarnih izbora 2015. realizirao dogovor Mosta i SDP-a?

– Mi smo tada imali veliko nepovjerenje i prema HDZ-u i prema SDP-u. Posebno prema SDP-u zbog onog sastanka Drage Prgometa sa Zoranom Milanovićem i poziva još nekim našim zastupnicima. Ne kažem da je SDP imao prema Mostu lošije namjere nego HDZ, ali bili su snažniji i trebalo im je za parlamentarnu većinu manje naših zastupnika. Odlučili smo se stoga za slabijeg partnera i to se pokazalo politički mudrim. Natjerali smo HDZ na nestranačkog premijera, što je za Most bila bolja opcija nego da mi, s 15 zastupnika, imamo predsjednika Vlade. To je dovelo do toga da je HDZ izveo jednu od najsramotnijih akcija u svojoj povijesti, srušili su Tihomira Oreškovića kojeg su prethodno sami predložili.

I dalje, unatoč svemu što se u međuvremenu dogodilo, mislite da ste u prosincu 2015. donijeli dobru odluku?

– Mislim da to nije bila loša odluka. Možda smo odmah nakon tih izbora trebali reći da idemo na nove izbore, ali pitanje je bismo li za to imali podršku svih zastupnika Mosta. Ne bježim od naših pogrešaka, puno smo ih počinili i u prvoj i drugoj Vladi, ali u konačnici vjerujem da nismo donijeli neku lošu odluku strateškog karaktera.

Ali, da niste raskinuli dogovor sa SDP-om, možda bi i danas to bila hrvatska Vlada.

– Ne mogu tvrditi da smo otišli sa SDP-om da bi se ta Vlada raspala i da bi to bilo loše. Međutim, u tom trenutku smo procijenili da bi nas SDP lakše razbio, ako bi im to bila želja, nego HDZ. 

Može li hrvatsko pravosuđe, koje je objektivno u katastrofalnom stanju, kvalitetno procesuirati slučaj Agrokor?

– Želio bih vjerovati da može. To bi naročito bila poruka mladima da je pravosuđa sposobno obračunati se s kriminalom i sankcionirati odgovorne. U Hrvatskoj vlada opća apatija, beznađe, pa zemlju u tom ozračju napuštaju i ljudi koji možda i nisu financijski ugroženi. Nakon presude Tomislavu Horvatinčiću, premda je ona prvostupanjska, uvjeren sam da je dobar dio mladih rekao da nemaju više što raditi u Hrvatskoj.

Je li pravosuđe najgori segment hrvatskog društva?

– Sigurno je jedan od ključnih hrvatskih problema. Most je u Plenkovićevoj vladi preuzeo resor pravosuđa, ali ministar nema nikakvog utjecaja na suce. U Ministarstvu pravosuđa stoji gotov prijedlog zakona temeljem kojeg bi se na internetu objavljivalo imovinske kartice sudaca. Znam da to ne bi riješilo problem korupcije u hrvatskom pravosuđu, ali bi se barem malo propitivalo postoji li povezanost između imovinskog stanja sudaca i nekih odluka koje oni donose.