Veća prava

NEW DEAL ZA POTROŠAČE Europska unija zabranjuje “nutelu za siromašne”. No to nije jedina novost

Irena Frlan Gašparović

Europska komisija je ovoga tjedna predstavila i novi paket zakona – »new deal« za potrošače. Zahvaljujući »new dealu«, na zajedničkom europskom tržištu ubuduće više ne bi smjelo biti proizvoda koji se oglašavaju kao identični, a zapravo se značajno razlikuju u sastavu i karakteristikama

ZAGREB Europske institucije u potrošačkoj su ofenzivi. Do europskih izbora još je godinu i nešto »sitno«, pa su u Bruxellesu i Strasbourgu, čini se, zaključili da je pravi trenutak da se Europljanima pokaže da Europska unija radi i za njih. Tako su od početka ove godine europski građani dobili niz propisa koji će im, uvjereni su u EU institucijama, jamčiti veća potrošačka prava. Usto, Europska komisija je ovoga tjedna predstavila i novi paket zakona, koji su – zasigurno ne slučajno – nazvali »new deal« za potrošače. Zahvaljujući »new dealu«, na zajedničkom europskom tržištu ubuduće više ne bi smjelo biti proizvoda koji se oglašavaju kao identični, a zapravo se značajno razlikuju u sastavu i karakteristikama. To je promjena na kojoj su više godina inzistirali eurozastupnici, među njima i Biljana Borzan, tvrdeći da proizvodi, ako izgledaju identično, moraju biti jednaki i sastavom, odnosno kvalitetom. Izmjenu EU direktive, međutim, još moraju prihvatiti Europski parlament i zemlje članice EU-a, pa je zasad prerano za veselje.

»New deal« predviđa i bolju zaštitu kupaca kada kupuju putem interneta. Kada budu pretraživali internetske portale za prodaju, potrošači će dobiti jasnu informaciju o tome je li trgovac platio svoje mjesto u rezultatima pretraživanja, odnosno je li platio kako bi njegova roba dobila bolju poziciju. Isto tako, kupcima će se morati jasno dati do znanja kupuju li robu ili uslugu od trgovca ili privatne osobe i jesu li njihova prava zaštićena ako nešto krene ukrivo.


Neopravdano geoblokiranje


Prava potrošača pri internetskoj kupnji predmet su i drugih EU propisa donesenih ove godine. Jednim od njih zabranjeno je neopravdano geoblokiranje i drugi oblici diskriminacije na tržištu temeljem državljanstva i boravišta. U skladu s novim pravilima, potrošači će moći birati s koje internetske stranice žele kupiti neki proizvod ili uslugu, a da ih se pritom ne blokira i ne preusmjerava automatski na drugu stranicu na temelju države iz koje dolaze ili trenutačne lokacije. Ako kupac iz Hrvatske želi nešto kupiti iz web trgovine u Njemačkoj, neće smjeti biti preusmjeren na lokalnu verziju stranice gdje taj proizvod nije dostupan. Nova pravila zasad se neće primjenjivati na proizvode poput e-knjiga ili online igara. O toj uredbi pregovaralo se više od godinu dana, da bi je Europski parlament, a potom i Vijeće prihvatili tijekom veljače ove godine. Na snagu će stupiti devet mjeseci nakon objave u Službenom listu EU-a, što znači početkom prosinca. Taman na vrijeme za predblagdanski šoping.



Francuska razmatra uvođenje dobrovoljnih oznaka na kućanskim aparatima koje bi kupcima, među ostalim, pokazivale koliko bi uređaj trebao trajati, izvijestili su sredinom veljače europski mediji. Na taj način kupac bi, bacivši pogled na novu perilicu ili hladnjak, znao koliko su »izdržljivi« i koliko se, u slučaju kvara, jednostavno mogu popraviti. U Hrvatskoj, zasad, takva inicijativa ne postoji, niti je pokrenut postupak za donošenje takvog propisa na nacionalnoj razini, potvrdili su nam u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta. I Europski parlament je prošlog ljeta raspravljao o ovoj temi, zatraživši od Europske komisije da razmotri uvođenje dobrovoljne europske oznake putem koje bi potrošači dobili brzu i jednostavnu informaciju o trajanju nekog proizvoda i mogućnosti njegovog popravka.


Dostava paketa




A da bi onda dostava bila jeftinija, pobrinut će se drugi propis koji je Europski parlament potvrdio u ožujku. Riječ je o Uredbi o prekograničnoj dostavi paketa za koju se najavljuje da će ukinuti nelogičnosti u cijenama dostave među zemljama članicama EU-a i, vrlo vjerojatno, u nekim slučajevima dovesti do pojeftinjenja dostave. U EU parlamentu očekuju da će se neopravdane razlike u cijenama smanjiti već i zbog toga što će trgovci i potrošači na posebnoj internetskoj stranici moći provjeriti cijene dostave i potražiti najbolju ponudu.


Od 1. travnja – a nije prvoaprilska šala – primjenjuje se i Uredba o prekograničnoj prenosivosti usluga internetskog sadržaja na jedinstvenom europskom tržištu. Uredba omogućava Europljanima da, kada borave u nekoj drugoj članici Unije, mogu pristupiti internetskom sadržaju, poput filmova ili televizijskih serija, na koje su pretplaćeni u svojoj zemlji. »Od 1. travnja, kamo god da putujete u EU-u, više nećete propuštati svoje najdraže filmove, TV serije, prijenose sportskih događaja, igre ni e-knjige na koje ste digitalno pretplaćeni kod kuće. Ta će se pravila primjenjivati na usluge koje se plaćaju, no i pružatelji besplatnih sadržaja mogu odabrati tu mogućnost. Od novih će pravila koristi imati i pružatelji internetskog sadržaja, jer više neće morati kupovati licencije za druga područja na koja putuju njihovi pretplatnici«, objavili su u zajedničkoj izjavi Europska komisija, EU parlament i bugarsko predsjedništvo Vijeća EU-a. U Bruxellesu procjenjuju da bi koristi od ove uredbe sada moglo imati 29 milijuna ljudi, a u budućnosti i puno više.



Novi modeli putničkih i lakih teretnih vozila koji će se stavljati na tržište EU-a moraju imati ugrađen sustav e-poziva koji, u slučaju teže prometne nesreće, automatski bira broj 112 i, putem europskog satelitskog sustava Galileo, hitnim službama javlja lokaciju vozila. Propis je donesen još 2015. godine, a počeo se primjenjivati zadnjeg dana ožujka ove godine. Sustav, koji se može aktivirati i ručno, javlja samo »ključne informacije i ne sprema podatke«, objavila je Komisija koja procjenjuje da će vrijeme dolaska hitnih službi biti skraćeno za 50 posto u ruralnim područjima i za 60 posto u urbanim područjima što će, nadaju se, spasiti mnoge živote.



Prekogranična plaćanja


I prekogranična plaćanja u eurima trebala bi u doglednoj budućnosti postati povoljnija u cijelom EU-u. Europska komisija predložila je krajem ožujka uredbu koja bi trebala smanjiti iznos naknada kod novčanih prekograničnih transakcija između zemalja eurozone i onih članica Unije, poput Hrvatske, koje još ne koriste euro. Od tog prijedloga, ako bude prihvaćen, imale bi, primjerice, koristi hrvatske tvrtke koje posluju s drugim članicama EU-a, ali i građani ako, recimo, šalju novac u neku drugu EU zemlju. Prema podacima Komisije, naknada za slanje iznosa manjeg od tisuću eura u drugu članicu EU-a u Hrvatskoj može iznositi između četiri i deset eura, dok bi prema novom prijedlogu ta naknada morala biti minimalna i izjednačena s naknadom za domaća plaćanja u kunama. No, ovdje je riječ tek o prijedlogu Komisije koji se šalje Europskom parlamentu i Vijeću pa ne treba očekivati da će taj propis biti tako skoro i izglasan.