Dokupljena imovina

NEOBIČAN POTEZ Država će preuzeti obveze, ali ne i imovinu Royala

Gabrijela Galić

Isplata dokupljene mirovine za 3.860 umirovljenika trebala bi početi od travnja  / snimio S. JEŽINA

Isplata dokupljene mirovine za 3.860 umirovljenika trebala bi početi od travnja / snimio S. JEŽINA

Samo prve tri godine primjene Zakona o nastavku isplate dokupljenih mirovina proračun će koštati oko 130 milijuna kuna. Koliki je ukupni trošak, nejasno je, no SDP-ova Vlada je računala da bi sanacijaRoyala koštala oko 300 milijuna kuna



Država bi od travnja iduće godine trebala početi isplaćivati dokupljene mirovine za 3.860 umirovljenika kojima su poduzeća, umjesto da ih uz otpremninu pošalju na burzu rada, mirovinu dokupila preko Royal međugeneracijske solidarnosti. Ti umirovljenici prosječan mjesečni dodatak na mirovinu od 400 kuna nisu primili od lipnja 2014. godine, a neki od njih pokrenuli su i sudske tužbe.


Te tužbe trebat će povući žele li da im država nastavi isplaćivati dokupljene mirovine te isplati zaostatke za protekle tri i pol godine, odnosno više u trenutku kada zakon krene u primjenu. Dio umirovljeničke populacije tako će napokon doći do svojih obustavljenih primanja, odnosno dodatka na redovnu mirovinu. I nije upitno to što je država našla rješenje za umirovljenike, od kojih mnogi nisu niti imali izbora jer su programi zbrinjavanja dijela tvrtki bili koncipirani na način da se umjesto otpremnine radnicima koji za to imaju uvjete, dokupi mirovina.



Da poslovanje Royala treba raščistiti, ističe i Mirando Mrsić, SDP-ov zastupnik u čijem je ministarskom mandatu došlo do kraha Royala. On podsjeća da su u to vrijeme tražili istragu USKOK-a, ali ona još nije pokrenuta. »Ideja da se nastavi isplata dokupljenih mirovina je u redu, ali država ne računa ni nekakvu naplatu od Royala i tu situaciju treba raščistiti. Netko treba odgovarati za to što se dogodilo«, veli Mrsić.





Velike dubioze


Upitna je činjenica da će cijela priča s Royalom s donošenjem zakona biti zaboravljena. Odnosno, zakonski prijedlog apsolutno ne govori o tome na koji će se način država obeštetiti te hoće li barem dijelom pokriti iz imovine Royala. Ispada, naime, da država samo preuzima obaveze.


Samo prve tri godine primjene Zakona o nastavku isplate dokupljenih mirovina, koji bi Sabor ovaj tjedan mogao izglasati, proračun će koštati oko 130 milijuna kuna. Koliko će ukupno koštati sanacija Royala, iz zakonskog prijedloga nije jasno. No, još je SDP-ova Vlada računala da bi sanacija Royala koštala oko 300 milijuna kuna. Naime, Hrvatska stranka umirovljenika (HSU) još je sa svojim nekadašnjim koalicijskim partnerom SDP-om pokušavala pronaći rješenje za Royalove umirovljenike, no SDP nije želio ići u to bez pokrića.


Koncem 2013. godine, doneseni su zakoni s kojima se Royal trebao uskladiti da bi poslovao, ali je firma tada već bila u velikim dubiozama. No, uspjeli su isplaćivati dodatak na mirovinu do lipnja 2014. godine kada su financije potpuno presušile. Ništa se nije događalo do kolovoza iduće godine, kada je Royal tri dana prije stupanja novog stečajnog zakona predao dokumentaciju za otvaranje predstečajne nagodbe. Od tog se postupka u međuvremenu odustalo, promijenila se i vlast, i zapravo se samo čekao trenutak kada će HSU ponovo na umirovljeničkom pitanju stati uz HDZ. Dogodilo se to na proračunu za iduću godinu.


Danas je nepoznanica koliko teži imovina Royala. No, kada su koncem kolovoza 2015. godine predali dokumentaciju za predstečajnu nagodbu, njihova je imovina težila nepunih 13,4 milijuna kuna, a ukupne obaveze 20,61 milijun kuna, što su uglavnom bile obveze po neisplaćenim dodacima umirovljenicima. Od dugotrajne imovine najznačajnija su bila dva građevinska zemljišta vrijedna 3,66 milijuna kuna. Ukupna financijska imovina Royala iznosila je 5,55 milijuna kuna, i to u dionicama i vrijednosnim papirima Optima telekoma.


Nestala ulaganja


Sudeći prema zakonu o nastavku isplate dokupljenih mirovina, država neće preuzeti tu imovinu Royala. Što će s njom biti, nije jasno, niti je jasno hoće li se nad društvom nastaviti voditi stečajni postupak. Za Ivu Bulaša, prvog čovjeka Royala, sve je to iza tvrtke.


– Mi samo čekamo hoće li se zakon početi provoditi da predamo svu dokumentaciju koju imamo – veli Bulaš. Royal koji je nastao ranih 90-ih bio je jedina firma koja se bavi dokupom mirovina, a jedan od razloga zbog kojih su im kola krenula nizbrdo je i činjenica da, iako su ih sve vlade prešutno podržavale, nikada nisu bili usklađeni sa zakonom. Na to je 2006. godine upozorila Hanfa. Od tada više nisu ugovarali nove dokupe, ulaganja su im »pojele« godine krize, a kada su stvoreni zakonski uvjeti za njihovo licenciranje, već je bilo kasno. A u protekle četiri godine nitko drugi nije iskazao interes da se bavi poslom kojim se bavio Royal.


A kada država preuzme njihove obaveze prema umirovljenicima, bit će zaboravljeni jer očito nitko ne namjerava provjeriti razloge zbog kojih je došlo do kraha tvrtke, niti je namjera dio preuzetih obaveza naplatiti iz imovine. Poslovanje Royala pritom može biti posve čisto, no nejasno je zbog čega država bezuvjetno preuzima obaveze. Većini pri izglasavanju proračuna to ne bi trebao biti dovoljno dobar motiv.